UKOŠTAC S NAJTEŽIM TEMAMA: Slobodan Šnajder na promociji novog romana "Anđeo nestajanja"

Vojislava Crnjanski Spasojević

25. 10. 2023. u 12:09

PROTA Dušan Subotić, deda poznatog književnika Radoslava Petkovića, kog su ustaše ubile početkom maja 1941. i njegovo telo bacile u Savu, našao se u novom romanu Slobodana Šnajdera "Anđeo nestajanja", u izdanju "Akademske knjige". Šnajder pominje protu koji je "raspet" i "pribijen na neka vrata čavlima" i bačen u Savu.

УКОШТАЦ С НАЈТЕЖИМ ТЕМАМА: Слободан Шнајдер на промоцији новог романа Анђео нестајања

V.C.S.

Najnovija Šnajderova knjiga bavi se istorijom Zagreba, jednom iličkom dvospratnicom, iz koje su proterani Srbi i Jevreji, u kojoj je jedne noći prespavao tadašnji ilegalac Tito, i u kojoj živi glavna junakinja Anđa Berilo, siromašna služavka po boljim kućama i siroče. Anđa već na početku rata shvata šta se oko nje dešava i odlazi u šumu, pošto joj se momak ubija u zatvoru, a malog Jevreja Magusa ustaše bacaju sa balkona njihove zgrade, zbog čega se "otvara golema rana na tijelu vremena".

Osvrće se Šnajder i na susrete Stepinca i Pavelića, kada je "mladi Presvijetli pozdravio Poglavnika na Trgu svetog Marka, i to kao novog kralja", ali i na nekadašnje partizanske i komunističke funkcionere Koču Popovića, Tita, Borisa Kidriča...

- Nisam izbegao ništa od najtežih tema, ni Stepinca koji je došao pred Markovu crkvu pokloniti se Paveliću, ni Maksa Luburića, koji je otišao u logor Zahsenhausen, da skicira model za budući Jasenovac. Tako je i doktor Milivoj Dežman skicirao model sanatorijuma za plućne bolesti u Davosu, u kom je boravio Tomas Man, da bi napravio bolnicu na Brestovcu za svoju bolesnu ljubav, glumicu Ljerku Šram. U sredini, između ta dva kraja, nalazi se Hrvatska - rekao je Šnajder na promociji romana, u razgovoru sa kritičarkom prof. dr Vladilsavom Gordić Petković.

VAŽAN KVADRATNI KILOMETAR

AUTOR i Vladislava Gordić Petković posebno su se osvrnuli na fotografiju Žorža Skrigina na koricama. Na njoj je žena u uniformi, a iza nje zagrebački Gornji grad. Tu su, na svega jednom kvadratnom kilometru, rođene ideje koje su uticale na živote mnoštva: panslavizam, Štrosmajerovo jugoslovenstvo, ilirizam, nacionalizmi, ustaštvo, komunizam... Bila je tu i čuvena ustaška mučionica i pomenuta Markova crkva.

Dodao je i da se knjiga može čitati kao istorija useljavanja i iseljavanja i pomenuo posebno zanimanje aktuelno devedesetih - "čuvari (srpskih) stanova", sa džepovima punim tuđih ključeva. Inače, i sam Šnajder je morao u to vreme da se skloni u Nemačku. Njegova Anđa Berilo, iako fikcijski lik, kombinacija je nekoliko stvarnih, istorijskih.

- Opisao sam sve što je bilo grozno, ali boreći se za ono bolje lice Zagreba. Knjiga se može čitati i kao spomenik zagrebačkoj ilegali - kazao je Šnajder.

Njegov roman svojevrsni je omaž Manu, Krleži, Ranku Marinkoviću, pa i Andriću, kroz naslove poglavlja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODBIO JE NAS! IGRA ZA NJIH! Hrvate baš pogodio spisak Srbije za EURO 2024, jedan igrač im je trn u oku