PUT KROZ VREME I PROSTOR: U Novom Sadu snimaju film o austrijskom književniku Karlu-Markusu Gausu
Karl-Markus Gaus, poznati austrijski književnik, urednik, član Nemačke akademije za jezik i poeziju i član žirija za dodelu Nagrade "Aleksandar Tišma", poslednjih dana boravi u Novom Sadu, gde austrijska ekipa snima dokumentarni film o njemu. Obišli su i Futog, u kom je odrasla Gausova majka, pa Tanurdžićevu palatu, u čast njegovom umrlom prijatelju, piscu Aleksandru Tišmi, a snimili su i duge šetnje sa književnikom Laslom Vegelom, sa kojim rado deli fiš-paprikaš, kao i promociju Gausove dve knjige u Kulturnom centru Novog Sada.

V.C.S.
U izdanju "Akademske knjige" prošle godine izašla je Gausova putopisno-esejistička proza "U muzeju odbačene budućnosti", a ove godine "Avanturističko putovanje kroz moje sobe".
- Gospodin Holchauzen, poznati austrijski režiser dokumentarnih filmova, i njegova ekipa pratili su me poslednjih godinu i po. Uvek smo snimali uz reku. U Salcburgu uz dve rečice koje se ulivaju u Salcu, a ona se, opet, uliva u Dunav. Snimali smo prateći tokove tih reka i sledeći Dunav do Novog Sada - objašnjava Gaus.
U Futogu su se zadržali na lokalnom groblju, gde su pronašli grob njegove prabake. On je poznat kao ljubitelj etnokultura i "malih" naroda, od kojih mnogi izumiru, poput Gagauza, koji žive na jugu Moldavije, odrekli su se islama, prihvatili pravoslavlje i turski pišu ćirilicom. Kao takvog, Gausa je naročito fascinirala futoška Kupusijada.
- U filmu Laslo Vegel igra veliku ulogu, sa njim smo mnogo šetali, a indirektno i Tišma. Putem Danila Kiša ovog puta nismo išli, iako ga pominjem u svojim delima. Pre 30 godina napisao sam veliki esej o Kišu i tada sam pratio njegove novosadske tragove - priča Gaus.
Film o njemu, kaže, "mora da oslikava ljubav prema svetu":
- Nisam veliki ljubitelj praznika i svečanosti, ali jesam ljubitelj svakodnevice, prema njoj gajim gotovo religiozni odnos.
I zaista, u njegovim knjigama vidi se vanredna moć zapažanja detalja, koji bi nekom manje veštom posmatraču - promakli. Takođe izražava oštar kritički stav prema marginalizaciji manje razvijenih delova Evrope, dvostrukim aršinima, reviziji istorije... Pokušava da sačuva od zaborava svet koji je iščezao ili iščezava pred našim očima.

V.C.S.
- Pišem kako bih ostavio znak svog prisustva u ovom vremenu i na planeti Zemlji - rekao nam je Gaus pre promocije, a na samoj promociji na isto pitanje iz publike odgovorio je:
- Dok pišem, pametniji sam nego u životu. Kada me supruga pita kako mi se nešto dopada, kažem joj da nemam pojma jer još o tome nisam pisao. Dok pišem, ne samo da sam pametniji, već sam i hrabriji. Ako bih prestao, postao bih nemoralniji.
Gaus je odrastao u Salcburgu, u kom i danas živi, kao najmlađe od petoro dece. Njegovi roditelji su sa decom pričali nemački. Kada hoće nešto međusobno da rasprave a da ih mališani ne razumeju, prelazili su na srpsko-hrvatski, uz koji su odrasli, a kada bi svađa prešla u bračnu nežnost uplovili bi u mađarski. Gaus ne zna ni srpski, ni mađarski, ali je od najranijeg detinjstva zavoleo Vojvodinu, koju su u porodici, zbog multikulturalnosti, smatrali Švajcarskom.
KRLEŽA KAO GETE
MIROSLAV Krleža je za Gausa "Gete dvadesetog veka":
- Kao i Gete, on se okušao u svim žanrovima, od romana, preko pesme, balade, do eseja, i sve je bilo odlično. Sartr je šezdesetih godina došao do jedine njegove knjige prevedene na francuski. Rekao je: "Šteta što ranije nisam upoznao ovog čoveka, mnoge bih stranputice uštedeo." Jedini razlog zašto Krleža u Evropi nije poštovan koliko zaslužuje jeste taj što potiče sa Balkana - kaže Gaus.
U knjizi "U muzeju odbačene budućnosti", on putuje kroz Moldaviju, Bugarsku, Novi Sad i Hrvatsku i opisuje neobične susrete sa poznatim i nepoznatim ljudima. U "Avanturističkom putovanju kroz moje sobe" poigrao se žanrom koji je uveo Gzavije de Mestr, koji je bio osuđen zbog učestvovanja u dvoboju na 42 dana kućnog zatvora. Tokom "robije" piše putopise iz svoje sobe, opisujući predmete i razmišljanja koja kod njega pobuđuju. Upravo to je uradio i Gaus, opisujući svoj salcburški stan, pa nas je u knjizi prošetao kroz intimnu istoriju svoje porodice i kroz modernu svetsku istoriju. Žanr je nazvao "putologijom".

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)