RADUJE ME ŽIVA SRPSKA REČ NA SCENI: Glumac Marko Adžić uspeva da paralelno gradi karijeru u Srbiji i Rumuniji
GLUMAC Marko Adžić imao je samo trinaest godina kada se posle NATO bombardovanja 1999. preselio u Rumuniju.

foto Privatna arhiva
Njegova srpska, vojvođanska porodica nije znala jezik, ali su krenuli "trbuhom za kruhom". Dvoje dece odmah je upisalo našu osnovnu školu, roditelji su se snalazili, a danas - posle četvrt veka - može se reći da su svi uspeli. Stariji Adžići vlasnici su srpskog radija (koji emituje samo srpsku muziku) sa oko tri stotine hiljada slušalaca, a najstariji sin uveliko stvara uspešnu glumačku biografiju.
- Glumac sam po opredeljenju, životu, profesiji. Srbin u rasejanju, Temišvarac po izboru, rođeni Vrščanin. Banaćanin. Stanovnik ovog sveta - kaže na početku razgovora, za "Novosti", Marko Adžić, koji je stekao ime u obe zemlje i uspešno "vozi" u dve umetničke trake.
U poslednje vreme, objašnjava, više igra na rumunskom nego na srpskom. Ipak, poslednja filmska premijera bili su mu "Heroji Halijarda":
- Srećan sam što smo pre četiri godine otvorili srpsku scenu u Temišvaru, tako da polako krećemo i sa predstavama na našem jeziku. Ako je o pozorištu reč, najviše sam igrao u Vršcu. Ali, iza mene je i priličan broj predstava u Narodnom pozorištu Temišvar kao i drugom, gradskom teatru za decu i mlade. Kad pravim poređenje između rumunskog i srpskog teatarskog života, repertoar je gotovo isti. Iste teme, naslovi, predstave koja se postavljaju u obe zemlje. Uostalom, pozorište i nema "jezik", njegove priče i poruke su univerzalne. Ono što me posebno raduje je da se već osamnaest godina, iz dana u dan, tokom celog novembra održavaju Dani srpske kulture u Temišvaru (ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture), u organizaciji Saveza Srba u Rumuniji. Za sve nas je to velika radost, živa srpska reč na sceni. Inače, mi ovde ne volimo da nas zovu "dijaspora" već - Srbi u rasejanju.

foto Privatna arhiva
Kako kaže, u Temišvar je sa porodicom došao iz srpskog Banata u kome se sasvim prirodno i normalno živelo sa svim nacionalnim manjinama:
- I ovde je slično, samo je veći multietnički grad. Rumuni su nas veoma lepo primili i od prvog dana sam se osećao kao svoj na svome. Jezička barijera je bila velika, pogotovo u mom tinejdžerskom, nestašnom periodu. Ali, kako je došla, tako je blokada i otišla. Krenulo je spontano i odjednom sam shvatio da razumem sve i koliko je lepo što znam više jezika. Sve više sam usavršavao rumunski, pa sam posle završene srpske osnovne i srednje škole "Dositej Obradović", upisao ovdašnji Fakultet dramskih umetnosti.
Ineče, u Temišvaru od skora postoji i Srpska Drama na čijem su repertoaru trenutno četiri naslova. Počeli su sa dečjim predstavama, da bi ulagali u budućnost i podmladak.
- Ređali su se naslovi "Lija prevarila medu", "Crvenkapa" (interaktivna i edukativna predstava u kojoj učimo i "svađamo se" na srpskom), onda "Plašljivi vuk" s poukom za malu publiku kako da prihvate sebe i da znaju ko su, pa monodrama "Don Žuan iz Leušića". Sva četiri naslova igramo u Pozorištu za decu i mlade "Merlin".

foto privatna arhiva
U isto vreme, naš sagovornik u Narodnom pozorištu Temišvar igra (na rumunskom) u desetak predstava: od dečjih, preko klasike do modernih naslova, a u novije vreme angažovan je i u "teatru forum" gde publika određuje šta će se desiti sa likovima na kraju.
- Kao glumac u početku sam bio protiv tog novog pravca, ipak, kad sam počeo da igram shvatio sam da mi se otvaraju potpuno novi horizonti: publika ulazi u kožu glumca i njegovog junaka, a onda je sve dublje i intenzivnije u građenju lika. Nedavno smo premijerno izveli predstavu "Antimetak", sada pripremamo novu predstavu, neku vrstu paralele između Nušića i rumunskog pisca Karađalea. Reč je o savremeniku, komediografu koji je živeo u u Bukureštu dok je Nušić bio u Beogradu. Kad pročitate njihova dela, ne možete da razlikuje šta je ko pisao! U početku smo pomislili da je jedan "potkradao" drugog, onda saznali da se nikada nisu ni sreli, možda čak ni bili upoznati sa stvaralaštvom suseda. Uprkos tome, pisali su o istim temama, pojavama, karakterima. Onda shvatiš da se između dva svetska rata živelo, ponašalo i razmišljalo na isti način u obe zemlje. Uostalom, delimo isti mentalitet, pa su njih dvojica na sličan način i "skenirali" društvene probleme.
"Uspavani" Srbi
SRBA je ovde, nažalost, sve manje i manje. Asimilacija, mešoviti brakovi, mortalitet, "moderene tendencije"... Ne znam šta je sve u pitanju. Od 2001. do 2011. bilo je 25.000 Srba, a u ovoj godini nas je manje od trinaest hiljada. Za deset godina nestalo nas je deset hiljada. Nadam se, ipak, da nismo nestali, da smo se samo uspavali. I čekam da se probudimo - kaže Adžić.
Zanimljivo je i da će predstava biti na oba jezika, s tim da će se Karađale igrati na srpskom, a Nušić na rumunskom. U središtu priče dva su pisca, koja se "negde gore" susreću u nebeskoj kafani da vide šta se posle sto godina dešava sa njihovim narodima i da li se išta promenilo... I apsolutno se dobro razumeju.
- Razumeju se i ova naša dva bliska naroda, koja vekovima žive jedan pored drugog, bez istorijskih nesporazuma - ističe Adžić.
Možda zato i njegova karijera, malo-malo, pa prelazi državne granice: igrao je u serijama i filmovima "Montevideo", "Heroji Halijarda", "Afterparti", "Aleksandar od Jugoslavije", "Razbojnici Banata"... Nekako spontano mešale su se i uloge, pa je tako bio vojni pisar u "Halijardu", dok je u "Montevideu" igrao rumunskog reprezentativca. Mešao je i jezike, glumeći na rumunskom, srpskom, engleskom.
- Ko zna kako bi danas izgledao moj život da moji roditelji te 1999. nisu povukli hrabar potez, a bili su mlađi nego ja sada.... Imao sam trinaest godina, mlađi brat devet, dok se najmlađi 2002. rodio u Temišvaru. Apsolutno nisu pogrešili što su došli! Imamo i naš, srpski radio, jedini u celokupnoj dijaspori koji je dobio frekvenciju 93,3 - čuje se u celom gradu i okolini. Posle samo godinu dana stekao je 300.000 slušalaca. Zabavnog je karaktera, jer Rumuni obožavaju i dalje srpsku muziku. I to ne samo narodnu, već i pop, rok, ma sve što dolazi s ove strane Dunava.

PUTIN OTKRIO ZASTRAŠUJUĆE DETALjE O "OREŠNIKU" Bojeva glava izdržava temperaturu kao na Suncu
RUSKI predsednik Vladimir Putin izjavio je da bojeve glave hipersoničnog sistema "orešnik" mogu da izdrže ekstremne temperature, uporedive sa temperaturom na površini Sunca.
21. 02. 2025. u 14:16

NOVINARIMA REKLA SAMO OVU REČENICU: Bivša gradonačelnica Niša sa lisicama na rukama sprovedena u zgradu UKP-a u Nišu (FOTO/VIDEO)
BIVŠA gradonačelnica Niša, Dragana Sotirovski, koja je danas privedena u velikoj akciji policije protiv korupcije, sa lisicama na rukama dovedena je u zgradu Uprave kriminalističke policije u Nišu.
21. 02. 2025. u 13:38

TAST OČITAO LEKCIJU VELjKU Šta je poručio zetu: "To u Beogradu nije mogao videti"
BOGDAN Rodić, otac Bogdane Ražnatović, jednom prilikom govorio je o najmlađoj ćerki koja je danas udata za Veljka Ražnatovića. Bogdan je tada naveo da je odmah na početku veze skrenuo pažnju Veljku pažnju na to kakva je njegova Bogdana.
22. 02. 2025. u 12:26
Komentari (0)