KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (5): Kad pesme postanu poezija

EGZISTENCIJALNI trenutak u kome nastaju stihovi.

Ilustracija Novosti

STOJAN ĐORĐIĆ (Beograd)

1. "POETIČKI IZAZOVI I DRUGI OGLEDI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")

Foto P. Mitić

NEDIĆ pravi kritičke procene i književnoistorijske shematizacije o piscima, delima i evolutivnim procesima naše savremene književnosti, u širokom vremenskom rasponu (od 1950. do danas), ali i u višestruko utemeljenom interpretativnom pristupu. Ignjatović je jedan od retkih književnih kritičara koji nije pristao na postmodernu poetičku opasku da se književnost ograniči samo na svoj atar, a da artikulaciju kolektivne egzistencije prepusti "pozvanijima". Šaponja se usredsređuje na potragu za elementarnom senzacijom koju dobijamo rođenjem, a to je prvobitno osećanje postojanja, za šta, privučeni svačim drugim, gubimo senzibilitet. Božović govori o poetičkim temama na osnovu vlastite pesničke prakse, ne samo o tome kako piše pesme, već otkriva kako one postaju poezija, to jest, šta znače njemu, šta čitaocima, kako obeležavaju egzistencijalni trenutak u kome nastaju. Jović u lapidarnim stihovima transponuje verističku percepciju, od koje polazi, u nesuzdržanu lirsku empatiju, koju zasvođuje oreolom neizmerne svetačke brižnosti.

* * * * * * * * * * *

ANA GVOZDENOVIĆ (Kraljevo)

1. "HVATANjE MESEČINE", Gordana Đilas (GB "Žarko Zrenjanin")
2. "TOBOGAN", Saša Radojčić (KC Novog Sada)
3. "ARSENAL", Jelena Marićević Balać ("Sumatra")
4. "KRITIČARSKA AKCIJA ZORANA MIŠIĆA", Milan Aleksić ("Albatros plus")
5. "KNjIŽEVNOST IZMEĐU POLITIKE I KULTURE: BRANIMIR ŠĆEPANOVIĆ I DANILO KIŠ", Vesna Trijić (Andrićev institut)

Foto Privatna arhiva

PESME G. Đilas još jednom potvrđuju posebno mesto ove autorke na savremenoj pesničkoj sceni. Često izgrađene u preplitanju dva glasa, one pred nama vaskrsavaju minule događaje i ličnosti iz intimne prošlosti. Saša Radojčić završava pesničkim "Vjeruju", tekstom u kome podvlači i eksplicira vlastitu poetiku: pesnička veština se u značajnoj meri zasniva na umeću autora da govoreći o onome što jeste kaže ponešto i o onome čega nema. U stihovima J. M. Balać prepliću se antička i naša usmena, folklorna tradicija, a svoje mesto nalazi i raznovrsna lektira. Aleksićeva studija predstavlja vredan prilog proučavanju istorije književne kritike u nas ali i istoriji naše kulture. Autor najpre skreće pažnju na sveobuhvatnost Mišićevog delovanja: (kritičarski rad; polemička zalaganja za modernizaciju srpske književnosti i njenu autonomiju u odnosu na vladajuću ideologiju, te isticanje značaja tradicije u književnom stvaranju. Studija V. Trijić istražuje lične i poetičke korene sukoba dvojice autora različitih umetničkih senzibiliteta i stvaralačkih namera.

* * * * * * * * * * *

VLADIMIR B. PERIĆ (Kragujevac)

1. "GDE RUŽA I LOTOS CVETA: SLIKA INDIJE U SRPSKOJ KNjIŽEVNOSTI I KULTURI 19. I 20. VEKA", Nemanja Radulović ("Fedon")
2. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović ("Laguna")
3. "ARSENAL", Jelena Marićević Balać ("Sumatra")
4. "LEDENO DOBA", Goran Joksimović (Izdanje autora)
5. "DAMNATIO MEMORIAE: KAŽNjAVANjE ZABORAVOM", Đura Vlaškalić (Izdanje autora)

Foto

MONUMENTALNA monografija N. Radulovića o imaginarnom indijskom pruža nam mogućnosti dubokog sagledavanja kompleksnih interkulturnih veza Indije i Srbije. Panhumanizam, ključna reč, pokazuje da je prevladavanje uskih granica nacionalnog i okretanje ka univerzalnim sponama među ljudima - put ka svetlosti. Sveti homo viator S. Radulovića realizuje snoliko putovanje Egiptom. Poetika plača, usmerena ka bleštavom liku Oca, koji "gleda na sve ljude kao na jedno", poziva čitaoca na put gde sopstvo spoznaje sebe samo. J. M. Balać nam donosi poeziju, "gustu kao smola", koja energično povezuje ljubav i ranjavanje. Za nju je stvaranje pesama, uokvirenih Dositejem i Pavićem, slobodarsko izrastanje svetla iz sveta. Dvosferna, zbirka Gorana Joksimovića, elijadeovski oscilira između svetog i profanog. Dominantni pesnički glas, okrenut antičkoj filozofiji, empatično poziva na jačanje zajedništva među ljudima. Porodični roman Đure Vlaškalića natopljen je restaurativnom nostalgijom. U njemu pisac formira zavičajni hroničarski okvir usmeren na Sivac, centralni topos pripovedanja.

* * * * * * * * * * *

STEVAN JOVIĆEVIĆ (Beograd)

1. "U KOSTRETI", Slobodan Jović ("Čigoja")

Foto privatna arhiva

TEMATSKO-motivski i stilsko-poetički raznolik, nov poetski rukopis S. Zubanovića, predstavlja rezime jednog od naših najznačajnijih savremenih pesničkih opusa. Lirske minijature S. Jovića značenjski uvezuje hrišćanski dobrostiv pesnički subjekt koji u nemilosrdnom i duhovno ispražnjenom aktuelnom dobu traga za autentičnošću. Veristički uverljive pesme iz nove zbirke S. Miloševića prepoznaju se po obilju gradskih prizora koje percipira i potom simbolizuje melanholična i flanerstvu naklonjena lirska instanca. Natopljena militarističkom i erotskom metaforikom, nova pesnička knjiga J. M. Balać izdvaja se po nesvakidašnjem spoju erudicije, avangardističke žestine i pop-folk kulture. U isti mah intimistički topla i angažovana, prva zbirka poezije S. S. Milosavljević raskriva zloslutna naličja savremene civilizacije i nalaže samoosvešćenje.

Preporučujemo

Kultura

0 5

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (4.): Lirska topografija duše

11. 02. 2024. u 18:00

Kultura

0 0

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (3.): Poezija nadvisila prozu

10. 02. 2024. u 18:00

Kultura

0 2

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (2) : Izazovi za pasionirane čitaoce

09. 02. 2024. u 13:42

Kultura

0 4

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (1): U znaku meda i žuči

08. 02. 2024. u 07:00

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije