"ĐETINJA" ŽICOM ČUVA PRIRODU: Prostorni crtež Nine Ivanović tema razgovora u Narodnom muzeju
POSLE serije prostornih crteža "Nemirne vode", koje je predstavila pre nekoliko godina, umetnica Nina Ivanović, koja linije u svojim jedinstvenim radovima izvlači žicom, uputila se u posetu prijateljici u Užice, i tu je opčinila lepota Đetinje.
Foto N. Ivanović
Napravila je čitav fotografski album sa slapovima ove reke, a onda i "iskovala" delo, dimenzija metar, sa metar i 40 centimetara, koje će od 23. do 30. maja, biti izloženo u Atrijumu Narodnog muzeja Srbije.
Povod je diskusija na temu "Crtež kao prostorni medij", koja će biti održana kao prateći program izložbe "Tela i prostori. Kroz zbirke crteža stranih autora Narodnog muzeja Srbije", autorke dr Dragane Kovačić, otvorene na jubilarnu, 180. godišnjicu naše krovne muzejske institucije. Ali, i da se posetiocima, izlaganjem dela naše savremene vizuelne umetnosti, pruži mogućnost da prate razvoj crteža kao medija i promene u značenju njegovog pojma kroz vreme.
Osvajanje autonomije
Foto N. Ivanović
ŽIČANI konglomerat materijalizovanih linija "Đetinje" čini dvodimenzionalnu formu nalik skulptoralnom mediju, imitirajući pritom likovne kvalitete polihromijom materijala - piše Marija S. Đorđević. - Crtež Nine Ivanović na nivou pripreme, predloška ili skice funkcioniše po tradicionalnom principu, dok prostorni crtež koji proizlazi iz takvog shvatanja u realizaciji ne biva produbljen perspektivom, nadograđen formom, ispunjen volumenom ili natopljen uljanim bojama. Oprostorenjem kontura, crtež nadilazi svoje mesto u (savremenoj) istoriji umetnosti i samo u poetičkom smislu osvaja svoju autonomiju.
Uz Ivanovićevu i dr Kovačić, u razgovoru će učestvovati i Marija S. Đorđević, autorka teksta o prostornom crtežu, a "Đetinja" koja predstavlja prizor iz prirode, pastoralni isečak, biće analizirana i tumačena u kontekstu postavke sa delima nekih od najznačajnijih evropskih stvaralaca, od sredine 19. do sredine 20. veka.
Foto Arhiva Novosti
- Poredeći linearne odlike na crtežu Kamija Koroa "Pašnjak kraj močvare", u odnosu na reku Đetinju, nastale uvezanim žicama koje parafraziraju liniju, otvaramo dugačak hronološki horizont u kojem vidimo polaritete linije - da zabeleži, skroji, uredi po sećanju ili kanonski konstruiše i sintetiše sliku prirode, naspram slike prirode koja se u "Đetinji" dekonstruiše linijom - smatra Đorđevićeva, istoričarka umetnosti koja je i saradnica za odnose s javnošću Narodnog muzeja. - Zajedničko polazište u sećanju Kamija Koroa, koji gradi svoje čuvene suvenirske pejzaže na osnovu odabranih i često ponovljenih elemenata poput jezera, drveća i jedva primetnih figura, i Nine Ivanović koja referiše na konkretan isečak jasno određenog topografskog predela, na suptilan način referiše na naše neopipljivo pamćenje koje se svakim prisećanjem uvek iznova iscrtava. Devetnaestovekovni pogled umetnika, razabirajući segmente prirode, kreira idealizovano utočište u kojem vreme skoro i da ne protiče, poput zaustavljenog toka Đetinje, koji iz vizure savremene umetnice progovara o ugroženosti prirode ne samo kao utočišta, već i kao nezamenljivog i neophodnog vitalnog izvora.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)