NA PUTU KA MODERNOM DOBU: Slike iz apstraktnog perioda Miloša Bajića u "Rimi"
PUT do apstrakcije nije došao odmah.
Foto promo
U meni se pojavila pojačana radoznalost u oslobađanju likovnog izraza. Imao sam viziju i tražio način kako da se likovno izrazim. Šta me je zapravo privuklo apstrakciji? Napuštanje predmeta. Osećao sam da me motiv sputava...
Ovo je zapisao Miloš Bajić (1915-1995), slikar i dugogodišnji profesor Fakulteta likovnih umetnosti, jedan od prvih na našoj sceni koji je sredinom pedesetih godina prošlog veka krenuo putem apstrakcije. I upravo dela iz ovog njegovog opusa deo su postavke koja će večeras u 19 časova biti otvorena u beogradskom prostoru Galerije "Rima". Te reprezentativne slike pozajmljene su iz porodične zaostavštine i privatnih kolekcija, a pojedine su svojevremeno predstavljane na izložbama Decembarske grupe (1955-1960), odnosno i na prvoj Bajićevoj izložbi posvećenoj apstrakciji iz 1958.
Uzvišeni osećaj slobode
POSLE Drugog svetskog rata kontinuirano bavljenje slikarstvom donelo je Bajiću uzvišeni osećaj slobode kojem je težio svim svojim bićem, zapaža Stepanov. Njegova apstraktna dela zapaža i likovna kritika. Bio je među učesnicima izložbe "27 savremenih slikara" na drugoj Likovnoj jeseni u Somboru (1962) koja, po Lazaru Trifunoviću, važi za najkompletniji izložbeni pregled tadašnjeg apstraktnog slikarstva u Jugoslaviji.Prema rečima istoričara umetnosti Save Stepanova, do apstraktnog slikarstva Bajić je dospeo, u vreme kada je ono, u našim umetničkim prilikama, zapravo, važilo za sinonim modernističke umetnosti.
Foto promo
- U tranzicijskim pretumbavanjima u našoj umetnosti sredinom 20. veka, u vremenu dominacije politički nametnutog socijalističkog realizma, Miloš Bajić je bio u sasvim specifičnoj situaciji - piše Stepanov u tekstu koji prati izložbu. - Kao predratni ilegalac, učesnik u ratu, bivši logoraš, kao član Komunističke partije - odjednom se našao "na drugoj strani", sukobljen sa stavovima države u čije je ideale verovao. Međutim, pobedila je njegova svest o etičkim i estetskim vrednostima umetnosti. Bio je među inicijatorima i članovima neformalnih umetničkih institucija koje su nastajale izvan etatističkog sistema - koje su uspostavljali, uređivali, realizovali i kontrolisali sami umetnici, a čiji je cilj bio kolektivističko konfrontiranje prema socijalističkom realizmu i približavanje idejama modernističke umetnosti. Jedan je od pokretača grupe "Samostalni" (1951), a posebno je značajno Bajićevo učestvovanje u osnivanju i radu Decembarske grupe (1955-1960) koja je imala bitnu ulogu u modernizaciji srpske i jugoslovenske umetnosti druge polovine 20. veka.
Preporučujemo
OBELEŽAVANjE DVA VEKA OD OSNIVANjA : Počeli Dani Matice srpske u Sremskim Karlovcima
21. 01. 2026. u 16:33
UKRAJINCI OBORILI NOVI RUSKI DRON: Zaprepastili se šta se nalazi u njemu
JEDNOG od prvih dana 2026. godine ukrajinska vojska oborila je ruski dron novog tipa. Identifikovan je kao „Geran-5“, brz i dalekometni dron.
23. 01. 2026. u 12:25
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)