NA PUTU KA MODERNOM DOBU: Slike iz apstraktnog perioda Miloša Bajića u "Rimi"
PUT do apstrakcije nije došao odmah.

Foto promo
U meni se pojavila pojačana radoznalost u oslobađanju likovnog izraza. Imao sam viziju i tražio način kako da se likovno izrazim. Šta me je zapravo privuklo apstrakciji? Napuštanje predmeta. Osećao sam da me motiv sputava...
Ovo je zapisao Miloš Bajić (1915-1995), slikar i dugogodišnji profesor Fakulteta likovnih umetnosti, jedan od prvih na našoj sceni koji je sredinom pedesetih godina prošlog veka krenuo putem apstrakcije. I upravo dela iz ovog njegovog opusa deo su postavke koja će večeras u 19 časova biti otvorena u beogradskom prostoru Galerije "Rima". Te reprezentativne slike pozajmljene su iz porodične zaostavštine i privatnih kolekcija, a pojedine su svojevremeno predstavljane na izložbama Decembarske grupe (1955-1960), odnosno i na prvoj Bajićevoj izložbi posvećenoj apstrakciji iz 1958.
Uzvišeni osećaj slobode
POSLE Drugog svetskog rata kontinuirano bavljenje slikarstvom donelo je Bajiću uzvišeni osećaj slobode kojem je težio svim svojim bićem, zapaža Stepanov. Njegova apstraktna dela zapaža i likovna kritika. Bio je među učesnicima izložbe "27 savremenih slikara" na drugoj Likovnoj jeseni u Somboru (1962) koja, po Lazaru Trifunoviću, važi za najkompletniji izložbeni pregled tadašnjeg apstraktnog slikarstva u Jugoslaviji.Prema rečima istoričara umetnosti Save Stepanova, do apstraktnog slikarstva Bajić je dospeo, u vreme kada je ono, u našim umetničkim prilikama, zapravo, važilo za sinonim modernističke umetnosti.

Foto promo
- U tranzicijskim pretumbavanjima u našoj umetnosti sredinom 20. veka, u vremenu dominacije politički nametnutog socijalističkog realizma, Miloš Bajić je bio u sasvim specifičnoj situaciji - piše Stepanov u tekstu koji prati izložbu. - Kao predratni ilegalac, učesnik u ratu, bivši logoraš, kao član Komunističke partije - odjednom se našao "na drugoj strani", sukobljen sa stavovima države u čije je ideale verovao. Međutim, pobedila je njegova svest o etičkim i estetskim vrednostima umetnosti. Bio je među inicijatorima i članovima neformalnih umetničkih institucija koje su nastajale izvan etatističkog sistema - koje su uspostavljali, uređivali, realizovali i kontrolisali sami umetnici, a čiji je cilj bio kolektivističko konfrontiranje prema socijalističkom realizmu i približavanje idejama modernističke umetnosti. Jedan je od pokretača grupe "Samostalni" (1951), a posebno je značajno Bajićevo učestvovanje u osnivanju i radu Decembarske grupe (1955-1960) koja je imala bitnu ulogu u modernizaciji srpske i jugoslovenske umetnosti druge polovine 20. veka.

ČETIRI ZEMLjE EU ODBILE TRAMPOV PLAN: Neće da kupuju američko oružje za Ukrajinu!
ČETIRI evropske zemlje odbile su da učestvuju u projektu predsednika SAD Donalda Trampa o kupovini američkog oružja za Ukrajinu.
16. 07. 2025. u 14:12

BEBA IZ SRBIJE SE UGUŠILA NAOČIGLED RODITELjA: Nezapamćena tragedija na Halkidikiju
BEBA iz Srbije, stara svega 13 meseci, iznenada je izgubila život u jednom ugostiteljskom objektu na Halkidikiju. Kako navode grčki mediji, ova nezapamćena tragedija odigrala se pred očima detetovih roditelja.
16. 07. 2025. u 14:33

Naučnici ajkulama spustili mrtvu kravu na 1.629 metara dubine - nisu mogli da veruju šta su ribe uradile (VIDEO)
"TO POKAZUJE strategiju preživljavanja kod vrsta koje se ne hrane usamljeno."
14. 07. 2025. u 13:06
Komentari (0)