SVETLOŠĆU ŠIRIO PROSTRANSTVA: Na prvoj posthumnoj retrospektivi Bate Mihailovića u Nišu, tri do sada neizlagana dela
TRI platna, vlasništvo Fondacije Milorad Bata Mihailović (1923-2011), premijerno su u javnosti, i to na prvoj posthumnoj retrospektivi ovog akademika u Nišu, otvorenoj u Paviljonu u Tvrđavi, Galerije savremene likovne umetnosti.

Roj, Foto Galerija Rima
Izložba "Prva pariska decenija", organizovana u saradnji sa Galerijom RIMA i fondacijom koja nosi slikarevo ime i čuva njegovu baštinu, upravo u fokusu ima deo opusa razvijen po odlasku u Francusku 1952, koji je bio presudan za formiranje Mihailovićevog autentičnog izraza i rukopisa i doneo mu najveće međunarodno priznanje.
- Prethodne godine proslavljen je veliki jubilej - stogodišnjica rođenja ovog našeg slikara i akademika, a tim povodom, Galerija RIMA je, sa Galerijom SANU, priredila izložbu koja je u prvi plan iznela upravo ovaj segment njegovog stvaralaštva - ističe Sofija Milenković, kustos RIME. - Mihailovićevom ekspresivnom slikarskom temperamentu je u Parizu pogodovao slobodniji lirski izraz. Stupivši na novu, razvijenu umetničku scenu, u samo središte evropskih likovnih zbivanja, umetnik se susreće sa mnogovrsnim strujanjima apstraktnog slikarstva koja su mu do tada bila nepoznata. Pariz je bio središte burnih umetničkih zbivanja, a pluralni karakter internacionalne umetničke scene odražavalo je bujanje različitih vidova apstraktnog slikarstva - od tradicionalne geometrijske, preko mnoštva individualnih pristupa lirskoj apstrakciji, do tašizma i enformela, a održan je i niz značajnih izložbi kojima su promovisani novi vidovi i varijante apstraktne umetnosti.
Damari megapolisa
NA izložbi u Nišu predstavljena su dva istoimena monumentalna platna Njujork, od kojih prvo, nastalo 1962. godine, morfološki i dalje ostaje u oblasti apstraktnog pejzaža, dok drugo, naslikano dve godine kasnije, ukazuje na ponovni povratak figuri, a obrisi grada postaju iznova prepoznatljivi - otkriva Milenkovićeva. - Iako različitim likovnim jezikom ispoljena, uznemirujuća atmosfera se pri prvom susretu sa delima jasno doživljava, odražavajući Mihailovićev snažnan temperament, urbani mentalitet i ekspresivni karakter, u sadejstvu sa sumornim doživljajem sveta, kojeg se napuštanjem Beograda 1952. godine nije sasvim oslobodio.
Prve samostalne izložbe u novoj sredini imao je već 1953. u galeriji Marseille i knjižari Paul Morihien, što je dovelo do poznanstva i saradnje sa uglednim galeristom Rudijem Augustinčićem i galerijom Rive Gauche. Tu prvi put izlaže sa poljskim umetnikom Marjanom 1957. godine, a potom 1959. sa holandskim slikarom Bramom Bogartom. Za Mihailovićevo pozicioniranje na tamošnjoj umetničkoj sceni presudna je bila saradnja sa Žanom Polakom, vlasnikom prestižne galeriju Ariel, u kojoj Mihailović samostalno izlaže od 1960. godine. U ovom periodu nastaju i za njega tipični apstraktni pejzaži, a ovaj pojam je prvi put, u kontekstu Mihailovićevog stvaralaštva, kod nas upotrebio profesor Ješa Denegri i to povodom prve retrospektivne izložbe u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" 1981. godine.

Foto Galerija Rima
- Transponovanje ličnog doživljaja posmatranog predela, toposa ili fenomena iz prirode, na Mihailovićevim platnima se odvija kao "događaj-prizor", u samom središtu ili prostirući se dijagonalno preko prostrane površine platna - objašnjava kustoskinja "Rime". - Umetnik je govorio da poseduje "specijalni senzibilitet za prostor", a time i svetlost, što se ogleda u načinu na koji posredstvom belih gestova formira zrakove koji prodiru iz tamnih i zagasitih tonova, najčešće "naturalističkih" boja, i čine da slika "evocira mogućnost nekog blago produbljenog trodimenzionalnog prostranstva". Predmetne odrednice Mihailovićevih apstraktnih pejzaža se u svesti posmatrača javljaju tek naknadno, posredstvom naziva slika ("Roj", "Kašmir", "Medon", "Zbeg"), označavajući najčešće topose i fenomene koji pobuđuju umetnikov duh, podstiču na refleksiju i nagone na stvaranje.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)