EPSKA PRIČA NA VRHOVIMA PRSTIJU: Na sceni narodnog pozorišta sutra premijerno izvođenje baleta "Banović Strahinja"
NA kraju sezone u kojoj se obeležava veliki jubilej, stogodišnjica baleta na sceni Narodnog pozorišta, beogradsku publiku čeka pravi umetnički krešendo: sutra je premijerno izvođenje predstave "Banović Strahinja", nastale prema jednoj od najuzbudljivijih pesama pretkosovskog ciklusa.

foto Narodno pozorište u Beogradu
Vuk Karadžić čuo ju je od starca Milije i objavio 1853, a od tada do danas bila je česta inspiracija, u različitim formama i verzijama - setimo se samo filma Vatroslava Mimice (1981) sa Frankom Nerom u naslovnoj ulozi i pozorišne predstave s rediteljskim potpisom Nikite Milivojevića (po tekstu Borislava Mihajlovića Mihiza) koja je 1997. osvojila Sterijinu nagradu i proglašena najznačajnijim teatarskim ostvarenjem devedesetih godina u anketi pozorišnih kritičara. Zanimljivo je da je iste 1981. godine, kada je izašao pomenuti film (u jugoslovensko-zapadnonemačkoj produkciji) svog baletskog Banović Strahinju imalo i Narodno pozorište. Premijera je bila 2. aprila, u koreografiji Lidije Pilipenko.
Podela
NASLOVNU ulogu na premijeri igraće Lev Semenov, Anđeliju Sofija Matjušenskaja, Vlaha-Aliju Igor Pastor, Derviša Branko Sarić, Strahinjinu majku Ivana Savić Jaćić, a Jug Bogdana Jovan Veselinović. Ista podela nastupiće i 15. juna, a tada će ulogu Jug Bogdana tumačiti Jovica Begojev.
foto Narodno pozorište u Beogradu
- Proces pripreme za rad na baletu "Banović Strahinja" bio je uzbudljiv, pre svega, zbog potrage za načinom na koji bi se poznata narodna pesma, čija izuzetna snaga leži u lepoti jezika i stiha, pretočila u formu lišenu teksta u potpunosti, odnosno u pokret - objašnjava koreograf Igor Kirov. - Izazov prevođenja poezije u plesnu formu omogućio je da se reči i ritam transformišu u izraz tela, otkrivajući nove dimenzije emocija i značenja prikazanih u pesmi. Proces je bio uzbudljiv, ali i zahtevan. Trebalo je predstaviti čitavu paletu emocija - ozlojeđenost, tugu, ljubomoru, ljutnju, ali i snagu, istrajnost, i konačno, oproštaj, koji je zapravo odraz najveće snage, a ne slabosti. To je zahtevalo pažljivo praćenje i nijansiranje razvoja likova kroz čitavu celinu izvođenja.
Umetnička direktorka Baleta Ana Pavlović u izjavi, za "Novosti", ističe da ćemo ovom premijerom, posle duže vremena, dobiti značajno delo nacionalne baštine u savremenom čitanju, i to u završnici proslave jubileja Baleta Narodnog pozorišta:
- Autorski tim je zaista sjajan. Predstava se "premijerno" izvodi i sa orkestrom, za koji je raspisana partitura. Muziku je napisao savremeni kompozitor Ivan Ilić, koji je od samog početka novi naslov pripremao sa dramaturgom Đorđem Kosićem i koreografom Igorom Kirovim. Vrlo temeljno osmislili su ovo umetničko delo, koje ima u sebi i epskog i lirskog. Priča se, naravno, bazira na junaku Banović Strahinji čija odvažnost nije samo na bojnom polju nego i u moralnim vrednostima da, mimo svog vremena i neprikosnovenih zakona, oprosti i pokaže snagu svoje ljubavi. Postao je tako ideal čovečnosti, čiji oproštaj nije slabost već velika snaga.

foto Narodno pozorište u Beogradu
Da i baletska publika voli u nacionalnom teatru da vidi domaće naslove, svedoči jedan od najpopularnijih na repertoaru kuće: predstava "Ko to tamo peva" (inspirisana scenarijem Dušana Kovačevića) doživela je u međuvremenu mnoge promene u podeli, ali već dve decenije izvodi se pred punom salom.
- Narodno pozorište je ne samo kulturna nego i obrazovna institucija, pa je naša obaveza da negujemo nacionalni repertoar - dodaje Ana Pavlović. - To je bila i inicijalna kapisla da postavimo "Banović Strahinju" na scenu, želeći da pored klasičnih dela negujemo i nešto naše, specifično i jedinstveno, što možemo da pokažemo i svetu.
Scenograf je Geroslav Zarić, kostimograf Katarina Grčić Nikolić, a asistent koreografa Mojca Majcen.
Prizvuk tradicije
KAO veliki poštovalac naše muzičke tradicije znao sam od početka rada na partituri za balet "Banović Strahinja" da ona mora da sadrži elemente i prizvuke naše izvorne muzičke tradicije - ističe kompozitor Ivan Ilić. - Želeo sam, takođe, da delo koje je nastalo u 21. veku bude prožeto muzičkim motivima različitih likova i stanja i da, praktično, simfonijskim koloritom obojim ovu, skoro filmsku partituru.
Kako otkriva Ilić, pored orkestra angažovanog u punom sastavu, u partituri su predviđene i solističke deonice tradicionalnih instrumenata frule i kavala i tradicionalnih perkusija:
- Partitura sadrži i specijalan tretman engleskog roga, jer u pojedinim numerama treba da se svira sa dodatkom efekta distorzije (gitarske distorzije) kako bi se dočarao zvuk zurle. Prisutni su i brojni zvučni efekti.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)