EPSKA PRIČA NA VRHOVIMA PRSTIJU: Na sceni narodnog pozorišta sutra premijerno izvođenje baleta "Banović Strahinja"
NA kraju sezone u kojoj se obeležava veliki jubilej, stogodišnjica baleta na sceni Narodnog pozorišta, beogradsku publiku čeka pravi umetnički krešendo: sutra je premijerno izvođenje predstave "Banović Strahinja", nastale prema jednoj od najuzbudljivijih pesama pretkosovskog ciklusa.
foto Narodno pozorište u Beogradu
Vuk Karadžić čuo ju je od starca Milije i objavio 1853, a od tada do danas bila je česta inspiracija, u različitim formama i verzijama - setimo se samo filma Vatroslava Mimice (1981) sa Frankom Nerom u naslovnoj ulozi i pozorišne predstave s rediteljskim potpisom Nikite Milivojevića (po tekstu Borislava Mihajlovića Mihiza) koja je 1997. osvojila Sterijinu nagradu i proglašena najznačajnijim teatarskim ostvarenjem devedesetih godina u anketi pozorišnih kritičara. Zanimljivo je da je iste 1981. godine, kada je izašao pomenuti film (u jugoslovensko-zapadnonemačkoj produkciji) svog baletskog Banović Strahinju imalo i Narodno pozorište. Premijera je bila 2. aprila, u koreografiji Lidije Pilipenko.
Podela
NASLOVNU ulogu na premijeri igraće Lev Semenov, Anđeliju Sofija Matjušenskaja, Vlaha-Aliju Igor Pastor, Derviša Branko Sarić, Strahinjinu majku Ivana Savić Jaćić, a Jug Bogdana Jovan Veselinović. Ista podela nastupiće i 15. juna, a tada će ulogu Jug Bogdana tumačiti Jovica Begojev.
foto Narodno pozorište u Beogradu
- Proces pripreme za rad na baletu "Banović Strahinja" bio je uzbudljiv, pre svega, zbog potrage za načinom na koji bi se poznata narodna pesma, čija izuzetna snaga leži u lepoti jezika i stiha, pretočila u formu lišenu teksta u potpunosti, odnosno u pokret - objašnjava koreograf Igor Kirov. - Izazov prevođenja poezije u plesnu formu omogućio je da se reči i ritam transformišu u izraz tela, otkrivajući nove dimenzije emocija i značenja prikazanih u pesmi. Proces je bio uzbudljiv, ali i zahtevan. Trebalo je predstaviti čitavu paletu emocija - ozlojeđenost, tugu, ljubomoru, ljutnju, ali i snagu, istrajnost, i konačno, oproštaj, koji je zapravo odraz najveće snage, a ne slabosti. To je zahtevalo pažljivo praćenje i nijansiranje razvoja likova kroz čitavu celinu izvođenja.
Umetnička direktorka Baleta Ana Pavlović u izjavi, za "Novosti", ističe da ćemo ovom premijerom, posle duže vremena, dobiti značajno delo nacionalne baštine u savremenom čitanju, i to u završnici proslave jubileja Baleta Narodnog pozorišta:
- Autorski tim je zaista sjajan. Predstava se "premijerno" izvodi i sa orkestrom, za koji je raspisana partitura. Muziku je napisao savremeni kompozitor Ivan Ilić, koji je od samog početka novi naslov pripremao sa dramaturgom Đorđem Kosićem i koreografom Igorom Kirovim. Vrlo temeljno osmislili su ovo umetničko delo, koje ima u sebi i epskog i lirskog. Priča se, naravno, bazira na junaku Banović Strahinji čija odvažnost nije samo na bojnom polju nego i u moralnim vrednostima da, mimo svog vremena i neprikosnovenih zakona, oprosti i pokaže snagu svoje ljubavi. Postao je tako ideal čovečnosti, čiji oproštaj nije slabost već velika snaga.
foto Narodno pozorište u Beogradu
Da i baletska publika voli u nacionalnom teatru da vidi domaće naslove, svedoči jedan od najpopularnijih na repertoaru kuće: predstava "Ko to tamo peva" (inspirisana scenarijem Dušana Kovačevića) doživela je u međuvremenu mnoge promene u podeli, ali već dve decenije izvodi se pred punom salom.
- Narodno pozorište je ne samo kulturna nego i obrazovna institucija, pa je naša obaveza da negujemo nacionalni repertoar - dodaje Ana Pavlović. - To je bila i inicijalna kapisla da postavimo "Banović Strahinju" na scenu, želeći da pored klasičnih dela negujemo i nešto naše, specifično i jedinstveno, što možemo da pokažemo i svetu.
Scenograf je Geroslav Zarić, kostimograf Katarina Grčić Nikolić, a asistent koreografa Mojca Majcen.
Prizvuk tradicije
KAO veliki poštovalac naše muzičke tradicije znao sam od početka rada na partituri za balet "Banović Strahinja" da ona mora da sadrži elemente i prizvuke naše izvorne muzičke tradicije - ističe kompozitor Ivan Ilić. - Želeo sam, takođe, da delo koje je nastalo u 21. veku bude prožeto muzičkim motivima različitih likova i stanja i da, praktično, simfonijskim koloritom obojim ovu, skoro filmsku partituru.
Kako otkriva Ilić, pored orkestra angažovanog u punom sastavu, u partituri su predviđene i solističke deonice tradicionalnih instrumenata frule i kavala i tradicionalnih perkusija:
- Partitura sadrži i specijalan tretman engleskog roga, jer u pojedinim numerama treba da se svira sa dodatkom efekta distorzije (gitarske distorzije) kako bi se dočarao zvuk zurle. Prisutni su i brojni zvučni efekti.
Preporučujemo
IRAN LANSIRAO RAKETE SA BOJEVOM GLAVOM OD JEDNE TONE: Tvrde da su pogodili aerodrom u srcu Tel Aviva (VIDEO)
IRANSKI Korpus islamske revolucionarne garde tvrdi da je jutros lansirao balističke rakete sa eksplozivnim bojevim glavama od jedne tone na aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu.
05. 03. 2026. u 13:12
RUTEU STIGLA OŠTRA PORUKA ČLANICE NATO: Ko kaže da većina podržava udare na Iran?
ŠPANSKA ministarka odbrane Margarita Robles oštro je danas odbacila tvrdnju generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da postoji "široka podrška" članica saveza ratu koji američki predsednik Donald Tramp vodi protiv Irana.
05. 03. 2026. u 12:54
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)