POZORIŠNA KRITIKA: Apokalipsa kao utopija:"Utopija danas", autorski projekat Marka Grubića i Milene Bogavac
KAO svoju drugu ovogodišnju premijeru, sada već osvedočeno kvalitetni festival "Purgatorije" Kulturnog centra Tivat je, u koprodukciji sa Bitef teatrom i KC Grad iz Beograda, kao i "Trinidadom" i SKC-om iz Novog Sada prikazao frenetičnu, opominjuću, ali, paradoksalno optimističnu predstavu "Utopija danas", referišući se na poznati Kopolin film "Apokalipsa danas", nastao po sjajnom delu "Srce tame" Džozefa Konrada.
foto privatna arhiva
U srcu tame predstave Marka Grubića, Milene Bogavac, aktera Danila Milovanovića, Tamare Radovanović i Alekse Jovčića, grupe Vroom (Grubić na gitari i Branislav Potić, bubnjevi), uz značajnu pomoć video-projekcije i distopijskog total dizajna je razgradnja savremene trke za moći uz pomoć kapitala, koji šezdesetak osoba poseduje na ovoj planeti - onoliko, koliko ima i onaj drugi deo čovečanstva.
Posle edukativnog istraživanja, sa tačnim podacima apokalipse liberalnog kapitalizma, dolazi dramski deo muzičke predstave, u kome je osnovni motiv nerešiva patnja, prevazilaženje beketovskog večnog stanja apsurda, uz pomoć veštačke inteligencije, koja potiskuje evoluciju i biološke parametre, čineći ih izlišnim.
Ono što je zaista apokaliptično u predstavi "Utopija danas" je upravo to proricanje sveta, u kome će vladati mašine, a čovek će, sit i besposlen, sam da okrene točak evolucije unazad i da svojom regresijom učini apsurdnim njen milenijumski tok.
Ova paklena ideja je u autorskoj predstavi Grubića i Bogavčeve, nova i sveža u scenskoj i dramsko-muzičkoj estetici, ustanovila i sopstveni izraz, ne samo multimedijalan (čitaj: postmoderan), već i subverzivan u odnosu na poredak stvari, hiljadama godina stvaran u dramskoj formi, ali i u otvaranju Novog svetskog poretka. Konflikt, neophodan u aristotelovskom pozorištu, raspršio se u vremenu hedonizma i svemoćnih nadumova u bezbroj sve opasnijih virusa, koji kontaminiraju sve dosad poznato u živom svetu homo sapiensa. Svet postaje zatrovan neprestanom borbom za što više nula na računima, koje postaju samo trofeji, jer više nemaju praktičnu primenu (suviše ih je) i sugerišu da je umnožavanje moći i kapitala smrtonosna kuga, koja će pobediti biologiju, razum i evoluciju. Revolucija će, zna se, pojesti sopstvenu decu i svima nama će glave doći, retrogradno, "mangupi iz naših redova"...
Formom muzičke drame, autori su uspeli da je učine još opasnijim oružjem, nego što bi to bio dramski dijalog. Napadajući na sva čula, pre svega poznatom, promišljenom, mnogo nagrađivanom muzikom grupe Vroom, a onda i apokaliptičnom magijom svih prisutnih na sceni, Grubić, Bogavac i ostali su patnjom, u kojoj nastaje i izobiljem, u kojem nestaje čovečanstvo mapirali put kojim se ne ide i dali, na kraju, putokaz za spas... Sila, koja stoji iznad svih nas, nezaustavljiva i beskompromisna je - evolucija. Ona, koja će svet koji nestaje svojom silom prevesti u novo stanje, sa sopstvenim životnim i ekonomskim parametrima.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)