U VAŠINGTONU OTVOREN SRPSKI FILMSKI FESTIVAL Gujon: Kulturna diplomatija na delu
SRPSKI filmski festival (Serbian Film Festival DC 2024) počeo je u Vašingtonu, a tu veliku četvorodnevnu manifestaciju srpskog filma u SAD, koja se održava pod pokroviteljstvom Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju svečano su otvorili direktor Kancelarije Arno Gujon i reditelj Kosta Đorđević.
Foto: Nebojša Branković, Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju
- Srbija se u SAD, sa kojim ima diplomatske odnose od 1882. godine, zahvaljujući ovom velikom događaju koji prikazuje srpsku kinematografiju, kulturu i umetnost, prvi put predstavlja kroz kulturnu diplomatiju - rekao je sinoć Gujon u prestižnom Američkom filmskom institutu.
Gujon je izrazio zadovoljstvo što su podržali jedan od najvećih srpskih filmskih festivala na engleskom i to u Vašingtonu koji je, kako je rekao, politička prestonica sveta, a u kojoj je važno da Srbija bude prisutna u svim aspektima javnog života.
- Izuzetno mi je drago što smo kao Vlada Srbije izdvojili više od 55.000 evra za taj važan projekat, koji će između ostalog i zahvaljujući filmovima prevedenim na engleski, omogućiti i Amerikancima da se upoznaju sa srpskom kulturom i filmovima i da se svako od njih, nakon projekcije vrati kući sa lepim mišljenjem i pozitivnim osećanjima prema Srbiji i srpskom narodu - rekao je Gujon koji u službenoj poseti Vašingtonu boravi sa zamenikom Olgom Milojević.

Gujon je izrazio očekivanje da će se filmovi svideti i američkim prijateljima i da će u njima uživati kao i on, od prvog pogledanog filma ssto je, kako je naveo, bilo mnogo godina pre nego što je "postao Srbin".
Taj četvorodnevni događaj, organizovan sa idejom i da promoviše kulturne vrednosti Srbije, otvorio je film “Sunce mamino” Koste Đorđevića prikazan pred brojnom publikom među kojima su bili i predstavnici diplomatskog kora i zvaničnici Okruga Kolumbija.

Na Festivalu, u organizaciji Kruga Orfelin, publika će moći da vidi još šest ostvarenja uz brojne panele i diskusije, kao i druženja sa filmskim stvaraocima.
Festival će se održavati na četiri reprezentativne lokacije glavnog grada SAD, a publika, koja će odlučivati o najboljem, moći će da vidi i srpskig kandidata za Oskara - film Milorada Milinkovića, "Što se bore misli moje" kao i "Ruskog konzula” Miroslava Lekića.
Publiku očekuje i premijera antiratnog filma "Bauk" Gorana Radovanovića, kao i filmovi "Radnička klasa ide u pakao" Mladena Đorđevića i "Nedelja", Nemanje Ćeranića.
Na festivalu će biti prikazane i dve epizode serije Sablja kao I film "Ala je lep ovaj svet" Filipa Čolovića.

Glumica Nada Macanković izrazila je zadovoljstvo što su na Festival došli ljudi i iz drugih gradova ne samo iz Vašingtona.
- Divno je što je ovakav festival napravljen i što će ljudi imati priliku da vide film poput ‘Ruskog konzula’ da se informišu o našoj situaciji (na KiM) o temama koje možda ne poznaju, za koje nisu čuli ili možda imaju neku drugačiju sliku - rekla je ona za Tanjug.
Predstavnica Kruga Orfelin Marija Matejić izrazila je očekivanje da će Festival upriličen sa idejom da promoviše kulturne vrednosti Srbije i pomogne boljem pozicioniranju srpske filmske industrije i filmskih radnika u Americi postati tradicionalan.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)