TAMO GDE SE STAPAJU SNOVI I USPOMENE: Narodni muzej Srbije izložbom obeležava stogodišnjicu nadrealizma

М.А.К.

28. 11. 2024. u 17:01

MEĐUNARODNOM obeležavanju stogodišnjice nadrealističkog pokreta, izložbom "Pred jednim zidom. Nadrelističko nasleđe Narodnog muzeja Srbije", priključuje se u četvrtak, 28. novembra, od 19 časova, u svojoj Maloj galeriji i naša krovna muzejska institucija.

ТАМО ГДЕ СЕ СТАПАЈУ СНОВИ И УСПОМЕНЕ: Народни музеј Србије изложбом обележава стогодишњицу надреализма

Foto Narodni muzej Srbije

Postavka čiji su autori Marija S. Đorđević, Katarina Đošan i Dušan Radovanović, a na kojoj je saradnik bila i Dragana Ljubenović, dobila je naziv prema kolektivnom eksperimentu srpskih nadrealista u saradnji sa pariskim istomišljenicima.

- Kao i nadrealističke izložbe nekada, tako i ova sada, izjednačava umetnost različitih epoha i prostora. Slike, crteži i pisma autora poput Milene Pavlović Barili, Dušana Matića, Maksa Ernsta, Žana Koktoa, Rastka Petrovića, Andre Bretona, Tristana Care, stoje uporedo sa afričkom i umetnošću američkih urođenika, stvarajući prostor za diskusiju i mesto susreta- ističu autori postavke.

Foto Narodni muzej Srbije

Dušan Matić, Rođenje Venere po Botičeliju

U nastanku ove izložbe poseban značaj je imala nesvakidašnja kolekcija književnika Rastka Petrovića, koju baštini naš nacionalni muzej. I u njegovoj zbirci se evropska i ne-evropska umetnost prožimaju, kako piše u tekstu koji prati postavku, i "poput prave nadrealističke slike sveta, razotkrivajući pan-umetničko, univerzalno, stvaralačko biće čoveka, koji, ukoliko je voljan da otpusti stege razuma - pronalazi utočište".

Iz vizure poznatih ali i nekih do sada neviđenih likovnih dela i skulptura, kao i javnosti nepoznate arhivsko-dokumentarne građe, izložba ima cilj da dočara umetnički pravac koji se ne povinuje konvencionalnim estetskim normama i koji je omogućio umetnicima da iznesu svoj najdublje, nesvesne impulse i autentične unutrašnje slike.

"Kačina" lutka za "Himeru"

Foto Narodni muzej Srbije

Antropmorfna figurina "kašina", Severna Amerika
 

UROĐENIČKOJ umetnosti se, najpre kroz literaturu i prepisku sa antropolozima, a zatim i odlazeći u rezervate okreću Breton, Ernst i naš Rastko Petrović, koji je snimio i autorski film tokom jedne takve posete. Čak se i nadrealistička umetnost razmenjivala za urođeničku, pa se iz Rastkove prepiske sa Maksom Ernstom, vidi kako je jednu "kačina" lutku trampio za "Himeru" ovog nemačkog umetnika, koja je ovakvom razmenom dospela u Narodni muzej.

- U nadrealističkom poimanju sveta posebno mesto zauzima putovanje, kao praksa susreta sa "primitivnim", viđenim kao nepatvoreno i idealizovano, a nasuprot razumu, modernosti, ili prividnoj stabilnosti svakodnevnog života, u čijoj suštini stoji sadašnjost kao prisutnost ispoljena kroz ples, pevanje, pokret, veru u život predmeta i telesnost kao takvu - piše u tekstu koji prati postavku čiji će posetioci, kako tvrde u Narodnom muzeju i kroz prateće programe moći da dožive iskustvo koje nadilazi okvire logičnog i svakodnevnog, tamo gde se stapaju snovi, uspomene i umetnički izraz.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

GAVRILOVA MAJKA I MOJ PRADEDA...: Princip PREDAK našeg poznatog pevača (FOTO)