UMETNOST KOJA PREMAŠUJE GRANICE I VREME: Svečano otvorena prva retrospektivna izložba Dada Đurića u Beogradu
PRVA retrospektivna izložba velikog slikara Dada Đurića u Beogradu koju priređuje Galerija SANU u saradnji sa Fondacijom „Za srpski narod i državu” i Fondacijom „Plavo” svečano je otvorena sinoć pred velikim brojem ljubitelja slikarstva i umetnosti. Događaj predstavlja poseban trenutak u istoriji beogradske umetničke scene, jer po prvi put pruža sveobuhvatan uvid u život i rad jednog od najznačajnijih slikara sa ovih prostora, čiji je umetnički izraz obeležio drugu polovinu 20. veka.
Foto: Fondacija
Izložba „Dado: Istorija prirode 1953‒2000”, autorke Amarant Zidon, mapira sve etape umetnikovog stvaralaštva, od beogradskog perioda koja je označio zaokret ka pronalaženju sopstvenog izraza, njegovog rada u Francuskoj i izlaganja u Americi, do poslednjih godina kada grafiti i dečji crteži postaju deo njegovog grafičkog izraza, a murali, skulptura i digitalni kolaži mediji koji ga okupiraju.
“Veoma sam srećna što otvaram prvu retrospektivu slikarstva mog oca. Morala je da se održi ovde, u Beogradu, jer je tu Dado izmislio svoj poseban stil, među svima toliko prepoznatljivom, sredinom 1950-ih, stvarajući dve velike slike "Biciklista" i "Sveta Bogorodica". Zahvalna sam svima koji omogućili da se prikažu ova dela, među kojima se nalaze pravi dragulji. Takvo delo je, recimo, "Pokojni obućar" iz sedamdesetih godina, ili tri do sada javnosti nepoznata rada iz Muzeja savremene umetnosti, koja datiraju iz pedesetih. To su radovi "Porodica majmuna", "Bikini" i "Vrteška", rekla je Amarant, Dadova ćerka.
Izuzetan značaj stvaralaštva Đurića potvrđen je prisustvom njegovih radova u brojnim međunarodnim kolekcijama, među kojima je jedna od najznačajnijih kolekcija Centra Pompidu, Nacionalnog muzeja moderne umetnosti Francuske.
"Danas otkrivam, ne bez emocija, slike umetnika sa jedinstvenim rečnikom već uspostavljenim tokom godina koje je proveo u Beogradu pre dolaska u Francusku 1956. godine. Kroz izbor slika i ovo putovanje možemo da izmerimo dubinu i raznovrsnost snažnog dela, sa izuzetno savremenim akcentima. Dado je jedan od retkih umetnika koji je, poput Pikasa, uspeo da izmisli svoj stil, neponovljiv, a da se neprestano iznova izmišlja", rekao je predsednik Centra Pompidu, Loren Le Bon, dodavši: "Veoma sam srećan što Centar Pompidu poseduje tako značajnu Dadovu kolekciju, a posebno izuzetnu kolekciju crteža od kojih su neki prikazani baš ovde u Beogradu. Dadovo delo je oduvek kružilo svetom, i nastaviće, što je i sam dobro znao rekavši da se „vrednost slike može prepoznati tek 10, 30, 40, 50 godina nakon njenog stvaranja. Prašina mora pasti na platna da bismo mogli da procenimo njihov kvalitet".
Prisutnima se obratio i direktor Galerije SANU akademik Dušan Otašević, koji je podelio dvostruko zadovoljstvo povodom održavanja izložbe Dada Đurića kao i akademik Miodrag Marković koji je zvanično otvorio izložbu.
Izložba, koju je podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije, moći će da se pogleda do drugog marta sledeće godine, a predstavljeno je više od 50 radova Miodraga Dada Đurića iz brojnih muzejskih i privatnih kolekcija, od kojih će neki prvi put biti prikazani javnosti.
Postavku prati selekcija dokumentarnog video-materijala, kao i dvojezični katalog, u izdanju SANU, i monografija, u izdanju Fondacije "Za srpski narod i državu" i Fondacije „Plavo”.
Preporučujemo
OBELEŽAVANjE DVA VEKA OD OSNIVANjA : Počeli Dani Matice srpske u Sremskim Karlovcima
21. 01. 2026. u 16:33
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)