DAMA S KAMEROM ISPRAĆENA U VEČNOST: Prijatelji i poštovaci oprostili se od Goranke Matić

GORANKA Matić, istoričarka umetnosti i umetnica fotografije koja je svojim snimcima beležila ljude i događaje u poslednjim mirnim danima Jugoslavije i u vreme njenog tragičnog raspada, a zatim kao urednik fotografije kreirala vizuelni identitet značajnih medija, ispraćena je danas u večnost sa Novog groblja u Beogradu.

ДАМА С КАМЕРОМ ИСПРАЋЕНА У ВЕЧНОСТ: Пријатељи и поштоваци опростили се од Горанке Матић

Foto Z. Jovanović

Od nje se oprostio veliki broj umetnika, novinara i javnih ličnosti čije su karijere i imidž u velikoj meri obeležile fotografije Goranke Matić. Neki od njih nažalost nisu među živima kao što su glumica Sonja Savić, rok-zvezde Milan Mladenović i Margita Magi Stefanović, premijer Zoran Đinđić...

Njeni modeli, zvezde osamdesetih godina, izgledaju drugačije nego na fotografijama, sedi su, imaju višek iskustva, bora i kilograma, ali to u stvari nije važno. Istorija će ih pamtiti kao lepe, mlade i buntovne, kakve ih je ovekovečila Goranka Matić.

- Sa njenih fotografija mogla da se dobro rekonstruiše naša prošlost. Hvala Goranka, što si nas sačuvala u trenucima kada smo bili najbolji. Da nema tvojih slika, teško da bi čovek danas poverovao da je postojalo nešto što je bilo vrh evropske umetnosti - rekao je pred okupljenim poštovaocima umetnice Boris Miljković, poznati reditelj i pisac, autor legendarnih avangardnih emisija "Niko kao ja" i "Rokenroler" koje su kao i Gorankine fotografije obeležile duh urbane kulture jednog vremena.

Od se su se oprostili i kreator Ju-rok enciklopedije Petar Janjatović, u društvu junaka sa njenih stranica Momčila Bajagića Bajage, Ivana Fecea Firčija iz Ekaterine Velike, nekadašnjih članova VIS Idola, Zdenka Kolara i Srđana Šapera, likovnog umetnika Jugosolava Vlahovića, dizajner omota mnogih gramofonskih ploča ...

Od umetnici je govorila Una Popović, kustos Muzeja savremene umetnosti i velike retrospektivne izložbe fotografija Goranke Matić "Iskustvo u gužvi".

- Okupili smo se da odamo poslednji pozdrav i počast dragoj nam i velikoj Goranki, ženi širokog osmeha, izoštrenog i pronicljivog pogleda, lafici u srcu, pravičnoj po stavu, dobronamernoj, iskrenoj, hrabroj, duhovitoj - rekla je Una Popović.

Istoričarka umetnosti Goranka Matić rođena je 1949. u Mariboru, a umrla je 5. januara 2025. Beogradu. Završila je studije istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.Pored umetničke fotografije ona je počela da se bavi i novinskom 1980. u tada popularnom muzičkom časopisu Džuboks, zatim su njene snimke objavljivali tada prestižni Start i Svijet. Bila je urednik fotografije u nedeljniku Vreme (1990-2006), u dnevnom listu Politika (2006-2010) i na Radio-televiziji Srbije (2011-2015). Predavala je na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu za medije i komunikaciju u Beogradu, a prva je žena fotograf koja je primljena u ULUPUDS. Prem njenoj poslednjoj želji, ona je kremirana, a urna s njenim pepelom biće položena pored grobova njenih roditelja.

RAZUMEVANjE ZA SVE

KUSTOS Una Popović podsetila je na životne i umetničke principe Goranke Matić:

- Jednom prilikom rekla je: "Uvek sam želela da predstavim osobu na fotografiji najbolje moguće. Makar se i ne slagala sa nečijim stavom, uvek sam imala nameru da ga razumem.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (0)

KRAJ ZA BANJALUČANE? Borac pred (ne)mogućom misijom u Sofiji