DIVNA VEDRINA TUŽNOG SRCA: Na današnji dan, pre sedamdeset godina, preminuo veliki jugoslovenski pisac Isak Samokovlija
NAJBOLjI bosanski pripovedač posle Kočića (osim Andrića), po mišljenju Meše Selimovića, čovek iz koga je „neprestano zračilo nešto posebno, lijepo i plemenito“, umro je na današnji dan pre sedamdeset godina - Isak Samokovlija (1889- 1955), lekar i pisac, u čijem fokusu su najčešće bile sudbine sefardskih Jevreja, a književni junaci obespravljena, siromašna deca…
Foto: Vikipedija
Rođen je u Goraždu, maloj varošici u Istočnoj Bosni, koju je zauvek zapamtio po plahovitoj Drini, reci koja mu je po sopstvenom priznanju ispunila život „ vedrinom, čistotom i nekom čudesnom snagom“.
U sećanjima i pripovetkama vraćaće se često upravo toj, najdražoj slici iz detinjstva i reci koja se u strašnim ratnim godinama „razboljela od zločina“, pomutivši sve njegove uspomene. Do tog trenutka još će mnogo vode proteći ovom Drinom: iz rodnog Goražda otišao je u Sarajevo da upiše Prvu gimnaziju, odatle u Beč na studije medicine. Kao lekar radio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu, gde ga je zatekao Drugi svetski rat sa svim njegovim užasima - progonima Jevreja, neizvesnošću i neprestanim strahom za živote svoje troje dece. Rat je dočekao na radnom mestu, u Koševskoj bolnici kao šef jednog odeljenja. Ubrzo je kao Jevrejin dobio otkaz, prisiljen da kao i svi njegovi sunarodnici nosi žutu traku, potom uhapšen i prebačen u izbeglički logor na Alipašinom mostu.
- Eto, to je bila njegova velika muka, dvije kćerke i sin (ostali su živi, srećom), i velika, teška briga, svakog dana, svakog časa, cijelog rata; ali i žalost zbog tragedije jevrejskog naroda, i tuga zbog tolikog broja zločinaca i žrtava u jednom vremenu, našem, nažalost. Toliko je bio užasnut svime što je doživio, da je, jedno vrijeme poslije rata, bio izgubio i svoju divnu vedrinu...Nije to ona nježna, bogato razuđena proza kao što su predratne pripovijetke, iako se ponekad prepoznaje po nekom bljesku, uvijek po plemenitosti i humanosti. Ali je u njemu od svega jača njegova zgranutost, želja da kaže svijetu, da svjedoči protiv zla, da ispiše pomen žrtvama – zapisao je o Meša Selimović u svojim „Sjećanjima“ o Samokovliji.
foto Privatna arhiva
Pisca, čije se pripovedanje odlikije lirizmom i dubokom analizom psiholoških stanja, zbog snažnog saosećanja sa svojim junacima, savremenici su poredili sa Borom Stankovićem („Stari dani“) i Šantićem („Pretprazničko veče“), nazivajući ga „pesnikom srca“. Zanimljivo je da je Samokovlija u književnost ušao već kao zreo umetnik , pripovetkom „Rafina avlija“ 1927, objavljenom u Srpskom književnom glasniku. Prva zbirka pripovedaka izašla je dve godine kasnije, pod nazivom „Od proljeća do proljeća“, a među drugim najznačajnijim delima su knjige „Nosač Samuel“ , „Tragom života“, „Solomonovo slovo“ i, naravno, drama “Plava Jevrejka“. Po adaptaciji ove poslednje 1969. nastao je istoimeni televizijski film (u režiji Jovana Konjovića), u kome su igrali Marija Crnobori, Milena Dravić, Lane Gutović, Renata Ulmanski...“Plava Jevrejka“ doživela je i brojne pozorišne verzije: jedna od najznačajnijih poslednjih godina bila je u režiji Stefana Sablića i sa Vanjom Ejdus u glavnoj ulozi.
PRIJATELjSTVO S MEŠOM
Isak je bio i urednik književnog časopisa „Brazda“ kao i izdavačke kuće„Svjetlost“, gde ga je upoznao Meša Selimović.
- Pamtim taj period života kao jedan od najvrednijih i najprijatnijih. Zbog dobrog čovjeka Isaka Samokovlije – zapisao je u „Sjećanjima“ Meša Selimović, koji se našao i pored njegove samrtničke postelje, „užasnut slikom rasula jednog prekrasnog života“, dodajući: - Ne, njemu to nije treblo da se desi. Svakome od nas, ali ne njemu. Zaslužio je mirniju i dostojanstveniju smrt...
VENECUELA POSLE AGRESIJE: Tramp šalje Madura u logor Gvantanamo, preti mu smrna kazna; Rodriges prkosi Trampu (FOTO/VIDEO)
U GLAVNOM gradu Venecuele, Karakasu, odjeknule su eksplozije, a grad su u niskom letu nadletali avioni, javljaju svetski mediji. Američki predsedik Donald Tramp objavio je da je predsednik Venecuele Nikolas Maduro uhvaćen zajedno sa suprugom i prebačen iz zemlje.
03. 01. 2026. u 07:45 >> 21:46
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
U VENECUELI 4.000 HRVATA : Strah, svuda tišina puna tenzije
U VENECUELI živi 4.000 osoba hrvatskog porekla koje posle noćašnjeg američkog napada na glavni grad Karakas, zatvorene u kućama, čekaju dalji razvoj događaja, rekla je u subotu Hini predstavnica hrvatske zajednice u toj južnoameričkoj zemlji.
03. 01. 2026. u 18:47
Komentari (0)