BAŠTINA PONOVO PRED ČITAOCIMA : Osavremenjena je „Gramatika srpska ili pismenica“ Jovana Popovića (FOTO)
KNjIGA „Srpska gramatika ili pismenica“ iz 1843.godine Jovana Popovića, sveštenika, učitelja i urednika nekoliko periodičnih publikacija, jedna u nizu gramatika srpskog jezika (sa današnjeg aspekta – dositejevskog), napisana tokom jezičkog fronta između vukovaca i tradicionalista - ponovo je pred čitaocima.

Foto : Matica srpska / B. Lučić
Odeljenje za književnost i jezik Matice srpske u Novom Sadu objavilo ju je u okviru Edicije „Jezička baština“ iz pera priređivača prof. dr Isidore Bjelaković i msr Branislava Veselinovića.
Priređivači ističu da Popovićeva Srpska gramatika predstavlja publikaciju priređenu u okviru projekta Matice srpske “Pisci predstanadardnog perioda srpskog književnog jezika i njihova dela“. Smisao ovog poduhvata je da se bogata književnojezička baština Srba u 18. i 19. veku, često zapostavljana i zaboravljana, približi širem krugu čitalačke publike.
- Nastala u tzv. predstandardnom periodu, najčešće štampana tradicionalnom nereformisanom ćirilicom i pisana na jednom od književnih jezika nevukovskog tipa (u ovom slučaju – na slavenosrpskom) mnoga dela ostala su nepristupačna savremenim čitaocima. Iz tog razloga, ona su sada transkribovana savremenom ćirilicom - u uvodnom slovu „nove“ Popovićeve Gramatike navode profesorka Bjelaković i msr Veselinović.
Priređeno izdanje podrazumeva reprint originalnog teksta, paralelni transkript i, na kraju, rečnik nepoznatih i manje poznatih reči. Reč je, istovremeno, i o fototipskom izdanju koje prati transkript, a interpretacija teksta olakšana je rečnikom manje poznatih reči. Na taj način, sačuvana je autentičnost izvornog jezičkog izraza.
Pored navedenog, dat je pregled života i rada autora, te stručni komentari o grafiji, pravopisu i primenjenim transkriptivnim rešenjima. Publikacija se sastoji iz tri dela. U uvodu su dati podaci o životu i radu Jovana Popovića (1819−1886) i njegovim filološkim postavkama.Sledi poglavlje sa iscrpnim napomenama o načinu transkripcije ovog dela.
Centralni deo publikacije predstavlja sam transkribovan tekst, koji prati tekst originala. Knjiga se završava rečnikom manje poznatih reči, bez kojeg bi širem krugu čitalačke publike praćenje i recepcija teksta bili u znatnoj meri otežani.
Plod saradnje profesora i studenata
RECENZENTI knjige su prof. dr Irena Cvetković Teofilović i dr Ana Macanović, a saradnici na priređivanju građe studenti srbistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu: Amanda Alimanović, Ana Bura, Nada Gajić, Bernadet Đere, Anastasija Kostić, Teodora Kurtinović, Aleksadra Marjanović, Sanela Milenović, Milica Mišković, Anastasija Novaković, Gordana Trivunović i Helena Šćopulović. Knjiga je dobila nagradu Festivala humanistike, kulture i umetnosti „Pazi šta čitaš“ za fototipsko izdanje.Ovaj izdavački poduhvat finasiralo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.
Jovan Popović rođen je 1819. u svešteničkoj porodici, u selu Kumane kod Novog Bečeja.Školovao se najpre u rodnom mestu, a od 1840. u Preparandiji u Somboru,pa na bogosloviji u Vršacu (1843).Po završetku bogoslovije radio je kao učitelj u Padeju (1843–1846) i Obrovcu(1847–1848). Tokom Mađarske revolucije (1848–1849) sa ženom i decom boravio je u Požarevcu gde je otvorio privatnu školu koja je pripremala đake za upis u Beogradsku gimnaziju. Naredne godine preselio se u Novi Sad i na Čeneju radio kao
učitelj i đakon. Istovremeno je bio i učitelj u Devojačkoj osnovnoj školi u Novom Sadu a potom administrator parohije i sveštenik (1852–1856).
Kao suplent Novosadske gimnazije predavao je latinski jezik učenicima tokom 1857. godine.Posle izvesnog vremena dobio je nameštenje paroha u Uspenskoj i Nikolajevskoj crkvi u Novom Sadu.
U nizu periodičnih publikacija objavljivao je ode, tekstove poučnog karaktera, besede i prevode u Srpskom narodnom listu, Bačkoj vili, Dragoljubu, Podunavci, Srpskim novinama...Pokrenuo je 1868. godine Besedu, list za crkvene, školske i narodne potrebe.Oženio se Katom sa kojom je imao osamnaestoro dece.Upokojio se 1886.godine i počiva na Uspenskom groblju u novom Sadu.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)