DIJALOG IZMEĐU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI: Roberto Bole s prijateljima i Trupa Kor`sia na Beogradskom festivalu igre
NAJAVLjENA kao senzacionalna predstava i retka prilika da se na istoj sceni vidi svetska baletska zvezda Roberto Bole i igrači respektabilne reputacije, predstava "Roberto Bole i prijatelji" izvedena je preksinoć u Sava centru, u okviru programa Beogradskog festivala igre.

foto D.Vukić BFI
Roberto Bole, apsolutni protagonista igre, na jedinstven način spaja delove velike klasične tradicije, savremeni repertoar, sola i duete, kao i kreacije najpoznatijih koreografa. Za njega važi da nije samo tumač svojih uloga već i reditelj jedinstvenih gala programa sa najznačajnijim umetnicima našeg doba, koji su postali izuzetna prilika za popularizaciju umetničke igre. Projekat "Roberto Bole i prijatelji" predstavlja upravo takav balans između klasičnog baleta i savremenog plesa.
- Pokušavam da inspirišem mlađe generacije, da budem primer i inspiracija da se sve više dečaka i devojčica bavi plesom - rekao je Bole u razgovoru za Tanjug.
Tom prilikom, ocenio je da je beogradska publika veoma entuzijastična i da su umetnici sa kojima je nastupio (među kojima su bili Nikoleta Mani, Tatjana Meljnik i Motomi Kjota), takođe uživali u ovom izvođenju.
Na jučerašnjoj konferenciji za štampu ocenio je da je veoma važan način na koji se prezentuje svaki komad na repertoaru, ali da posebnu ulogu igra i rasveta.
- Sinoć ste videli sola i duete, veoma složene u tehničkom smislu. Međutim, radi se o jednostavnom gala programu koji je lakši i prijemčiviji za publiku - istakao je Bole dodajući da se ovaj program izvodi od 2000. godine, sa počecima u lokalnim pozorištima na severu Italije, pa sve do Koloseuma u Rimu i Arene u Veroni.
Atleta u trikou
ROBERTO Bole pohađao je Baletsku školu Teatra milanske Skale, pozorišta u kome je promovisan u zvezdu, 2004. godine. Nastupao je kao gost sa najprestižnijim svetskim kompanijama. Bio je prvak baleta čuvenog Američkog baletskog teatra (ABT) u Njujorku, od 2009. do 2019. godine.
Njegova predstava "Roberto Bole i prijatelji", kako se navodi, postala je nedodirljivi fenomen, preplavivši najpoznatije italijanske i svetske teatre, arene i trgove, okupljajući milione ljudi različitih generacija.
Između ostalog, Bole je ambasador Unicefa i nosilac Medalje za kulturnu izuzetnost koju dodeljuje Unesko. U septembru 2018. godine poneo je titulu Oficira Reda za zasluge Republike Italije, a u maju 2021. godine postao je Veliki oficir kulture svoje zemlje. Sarađivao je sa najistaknutijim svetskim umetnicima poput Boba Vilsona, Pitera Grineveja, En Lajbovic i Brusa Vebera koji su mu posvetili foto-monografiju "Atleta u baletskom trikou".
Predstavi "Roberto Bole i prijatelji" prisustvovala je publika u Parizu i Njujorku, nastupiće i u Londonu, a ovaj projekat je (kako ističe gost iz Italije) veliki deo njegove lične i profesionalne karijere.
Na Beogradski festival igre tri dana kasnije, 19. marta, stižu gosti iz Madrida: trupa Kor`sia izvešće predstavu "Igra". Ideju, režiju i koreografiju potpisuju Matija Ruso i Antonio de Rosa.
Kako se navodi, komad je zamišljen kao koreografsko vođenje dijaloga između sadašnjosti i prošlosti. Poreklo "Igre" u vezi je sa "Igrom" Nižinskog. Prvu verziju ove postavke pre nekoliko godina prikazala su ova dvojica umetnika, a u ovom kratkom komadu osovina je bila stvaralački proces Nižinskog. Ipak, od prvog izvođenja postojala je želja da se ideje prošire.
Tako, Ruso i De Rosa tretiraju vizuelnu moć igre kao odlučujuću. "Igra" nije duodrama o prošlom vremenu i delima, mada obiluje referencama koje se pojavljuju na suptilan i isprekidan način. Elektronska muzika je bliska ritmovima ruskih igara, dok uključivanje Šopena, poljskog kompozitora, treba da podseti da iako je Vaclav Nižinski bio rođen u Kijevu, (a njegova sestra Bronislava u Minsku), njihova porodica je došla iz Poljske.
- Koreograf sebe nije smatrao Rusom. Prisutne su i metafore. "Igra" Nižinskog je igranje tenisa, ali ono o čemu on zapravo govori jeste igra zavođenja. Nova "Igra" nije reprodukcija ili re-kreacija, ali u njoj (verovatno srećni) borave duhovi slavne familije - ističe se u najavi.

foto D.Vukić BFI
Trupa iz Madrida se i pre ove predstave bavila novim čitanjima klasika, pa su tako nastale savremene postavke "Poslepodne jednog fauna" i "Žizela". Autori se oslanjaju na imaginarijum koji se savršeno uklapa sa konstatacijom filozofa Pola Valerija: "Nema završenih pesama, postoje samo napuštene pesme".
Kolektiv Kor`sia je grupa umetnika sa sedištem u Madridu. Osnovali su ga Matija Ruso i Antonio de Rosa kao reditelji i koreografi, zajedno sa istraživačem u oblasti vizuelnih umetnosti Đuzepeom Dagostinom i profesorkom scenskih umetnosti, scenaristkinjom i umetničkom konsultantkinjom Anjes Lopez-Rio. Njih četvoro čine jezgro trupe koja sarađuje sa brojnim autorima iz drugih umetničkih disciplina, kao što su muzika, film, moda, književnost, rasveta, dizajn.
Festivalski san
O IZUZETNOM gostu na Beogradskom festivalu igre govorili su i ambasador Italije u Srbiji Luka Gori i direktorka BFI Aja Jung.
- Kao ambasadora Italije u Srbiji čini me presrećnim što je Reberto Bole prisutan ovde kao ambasador italijanske kulture i što svojim dolaskom učvršćuje veze između dve zemlje, dok je Jung je naglasila da gostovanje Bolea veliki san Beogradskog festivala igre i posebno zadovoljstvo što je deo ovogodišnjeg program

BIVŠI AMERIČKI GENERAL O SPORAZUMU: Trampov plan je da se Ukrajina preda Rusiji
BIVŠI komandant američke vojske u Evropi, penzionisani general Ben Hodžes, izjavio je da Trampov plan za mir u Ukrajini znači njenu „predaju“ Rusiji.
18. 03. 2025. u 11:53

RODITELjI POGINULE DECE FORMIRALI ŽIVI ŠTIT: Ne dozvoljavaju da se tela odnesu na obdukciju
RODITELjI koji su u požaru izgubili svoju decu u diskoteci "Puls" u Kočanima ne dozvoljavaju da se tela nastradalih odnesu na dodatnu obdukciju u Skoplje, tražeći da im se odmah predaju kako bi pripremili sahrane, javlja Plusinfo.
16. 03. 2025. u 19:40

MARŠALOVA POSLEDNjA ŽELjA Unuk Joška otkrio: Tito bi živeo još najmanje PET godina da nije doneo jednu odluku
DOŽIVOTNI predsednik SFRJ Josip Broz Tito živeo bi još najmanje nekoliko godina da je pristao da mu slovenački doktori odseku nogu koju je već zahvatila gangrena.
18. 03. 2025. u 08:56
Komentari (0)