POZORIŠNA KRITIKA: (Anti)ratnički ples u baletskim cipelicama
ISTINSKA zvezda ovdašnjeg glumišta, Emina Elor, najpoznatiju profiterku, koja, vukući svoja kola sa troje dece, rat koristi kao dobro tržište je velikim delom odigrala na vrhovima prstiju, u baletskim cipelicama.

foto privatna arhiva
Opšte je poznato da baletska umetnost traži veliku žrtvu, delom i zbog krvavih nožnih prstiju, kao stalnog pratioca igre. Na toj muci je Projkovski zasnovao Brehtov epski "V efekat", koji ne dozvoljava da gledalac stekne empatiju prema junacima, u cilju neophodnog društvenog angažmana. U predstavi Dejana Projkovskog (dramaturg Robert Lenard) "oneobičavanje" Brehtovog tipa je bilo diskretno, često prepleteno sa dramatikom, prirodnom pratiljom ratnih scena, punih nasilja i pokreta (koreograf Olga Pango).
Koreografske numere i obavezni songovi (po sebi odlični), koji daju aktuelnost najpoznatijem antiratnom komadu u svetskoj dramaturgiji su izgubili primat pred slikama današnjih patnji nedužnih u ratnim sukobima. Reditelj je pomerio težište naracije epskog teatra sa Majke Hrabrost na njenu decu (Daniel Tot, Čaba Bence Kemiveš i Dina Dedović Tomić, izvrsni) stradalnike ratnih okolnosti, ali i načina života kojim ih majka (zlo)upotrebljava u mutnim profiterskim poslovima. "Rat jede svoju decu" je rečenica Majke Hrabrost (nadimak joj je ostao iz uspešne pljačke u nekom okršaju, bez korespondencije sa majčinskom žrtvom), kada izgubi sve troje i tako postane prethodnica svih stradalih majki i dece, do danas. Emina Elor je sa velikim umećem provela svoju (anti)heroinu kroz veliki registar transformacija, od radosti, ljubavi, nade, do duboke tuge, što nije primereno Brehtovom cilju, da događaj na sceni bude samo okidač za akciju, pobuđenu u gledaocu. Ipak, magija, uvek prisutna u igri ansambla Novosadskog pozorišta je, u viziji Dejana Projkovskog (scenograf Valentin Svetozarev, kostimograf Ivana Ristić, muzički pasaži Goran Trajkovski i Zoran Bale Bulatović), satkala originalni scenski protest protiv rata i stradanja nedužnih u njemu. Posle grandioznih poduhvata sa ovim ansamblom, "Ane Karenjine" i "Ričarda Trećeg", Projkovski se u "Majci Hrabrost i njenoj deci" okrenuo intimnijoj, tragičnijoj priči o tragediji dece u ratnom vihoru, svesno rizikujući da izađe iz okvira zadatog Brehtovog nedramskog angažmana.

Foto S. Doroški
U igri nosilaca ideje nasilnika i žrtava u dugogodišnjem ratu između katolika i protestanata, što je Brehtov milje, Zoltan Šimer, Robert Ožvar, Ištvan Kereši, Gabor Pongo su jarko oživeli "pse rata", dok su Arpad Mesaroš, kao Kuvar i Atila Nemet, kao Sveštenik, bili dokaz istinitosti izreke "nekom rat, nekom brat"... Iveta Potje Gabrijele Crnković je bila istiniti glas razuma i odsutne logike, svedok stradanja i žrtva, ne manja od drugih... Fresku nasilja i patnje efektno su činili i Danijel Husta, Daniel Gomboš, Bence Salai, kao i upečatljiva Livia Banka.
Ova neobiča postavka, kako za Brehta, tako i za Projkovskog, ostavila je, zahvaljujući svojoj bolnoj aktuelosti i majstorstvu ansambla Novosadskog pozorišta, jak utisak krika koji je bio neophodan odgovor na dosadašnju nezasluženu patnju nevinih.
Jauk koji traje i, svojim neprolazom, odnosi nove žrtve, unedogled.

DODIK ŽESTOKO UDARIO NA STANIVUKOVIĆA: Dokle ćeš biti poltron najgore vrste?
PREDSEDNIK Milorad Dodik upitao je danas gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića "dokle će biti poltron najgore vrste koji se svakodnevno dodvorava Sarajevu, a optužuje Republiku Srpsku".
21. 08. 2025. u 19:40

"SRAM VAS BILO ZA SVE ŠTO RADITE" Vučić sa prezirom odgovorio Žaklini Tatalović na dobacivanja i upadice
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na upadice i dobacivanja novinarki N1 Žaklini Tatalović.
17. 08. 2025. u 14:28

POREKLO ILIĆA - POD ISTRAGOM: Unajmljen čovek iz Ljiga, umešana i crkva "Hoću da znam ko sam i šta sam"
FOLK pevač Miroslav Ilić nedavno je govorio o svom poreklu i otkrio zbog čega nije želeo da se o njegovom životu snimi film.
24. 08. 2025. u 11:31
Komentari (0)