DUBOKO, ISTORIJSKO PROŽIMANJE DVA NARODA: U Galeriji 73, jubilarni 10. "Dani slovačke kulture"
SRBIJA je među retkim zemljama u svetu, koja je međunarodno zaštitila nematerijalnu kulturnu baštinu jedne svoje nacionalne manjine, jer je na Uneskovu listu upisano likovno stvaralaštvo Slovaka, slikara naivaca iz Kovačice.
Foto galerija 73
Ali, povezanst, prožimanje i saradnja, srpske i slovačke kulture, mnogo je složenija i dublja, što će i ovoga juna pokazati "Dani slovačke kulture", koje već deceniju organizuje Galerija 73, a svečano počinju u sredu, 11. juna, u 19 časova.
Ove godine, sedmodnevna manifestacija (koja će trajati do 18. juna), prema rečima direktorke Mirele Pudar, podsetiće na znamenite Slovake koji su kroz istoriju dali ogroman doprinos u utemeljenju srpskih institucija i svojim posvećenim radom doprineli njihovom razvoju: dr Karla Paceka, pionira zdravstvene službe u Kneževini Srbiji, jednog od dvorskih i ličnih lekara kneza Miloša, Janka Šafarika, naučnika, lekara, numizmatičara, muzeologa, bibliotekara, rodonačelnika srpske prosvete, Jana Kutlika, koji je kod nas osnovao prvu crtačku školu, kao i na mnoge profesore Slovake, pomalo zaboravljene, a koji su svojim stvaralačkim opusom umnogome doprineli razvoju kulture uu našoj zemlji.
Foto galerija 73
- Jedan od njih zasigurno je Mihal Kiralj (1955-1995), profesor na Fakultetu primenjene umetnosti, odsek primenjene grafike, čovek koji je poznat u izdavačkoj delatnosti vojvođanskih Slovaka, kome se ove godine navršava 70 godina od rođenja i 30 godina od prerane smrti - ističe Pudareva dodajući da će u Galeriji 73 biti otvorena njegova retrospektiva. - Ovaj znameniti Slovak rođen je u Bačkom Petrovcu, gde se ove godine obeležava 280 godina od doseljavanja prvih Slovaka na naše prostore.
Zajednička misija
POVODOM novih "Dana slovačke kulture" direktorka Pudar otkriva:
- Svake godine trudimo se da približimo umetničko stvaralaštvo prijatelja Slovaka i da se upoznamo sa njihovom kulturom, prepoznajući poseban stvaralački senzibilitet i kulturno nasleđe. Vredno je pomenuti da su naši prijatelji u organizaciji ove svečanosti Ambasada Slovačke Republike u Srbiji i Slovački izdavački centar predvođen Vladimirom Valentikom iz Bačkog Petrovca.
Radove za retrospektivu ovog profesora, akademskog slikara-grafičara, likovnog pedagoga, likovnog urednika slovačkih časopisa i knjiga u Srbiji, ustupila je njegova porodica. Na poziv svog bivšeg profesora Bogdana Kršića početkom devedesetih Kiralj se vratio na FPU, kao predavač na predmetu tipografija, a 1994. godine došao je na čelo slovačke izdavačke kuće "Obzor Tvorba" kao njen direktor. Međutim, ubrzo se razboleo i preminuo u četrdesetoj godini u svom rodnom mestu Bačkom Petrovcu:
- Njegov kratak život je bio ispunjen neverovatno intenzivnim stvaralačkim radom. Osim toga što je postavio visoke standarde primenjene grafike i knjižne likovnosti u bogatoj kulturi slovačke zajednice u Srbiji, u njegovoj likovnoj zaostavštini nalazimo i brojne grafičke listove i crteže, koje ćemo predstaviti široj javnosti u mestu njegovog školovanja, u Beogradu, za koji je bio vrlo vezan do kraja života - ističe se u najavi izložbe. - Postavka sačinjena od grafičkih listova, nastalih krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina predstavlja njegov stvaralački put, od nove figuracije ka apstraktnom, bespredmetnom likovnom izrazu, kojim dominira linija kao osnovno sredstvo izražavanja.
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)