PRIČA, NAJSTARIJA I NAJVEĆA UMETNOST: Četvrt veka od smrti Slobodana Stojanovića, jednog od najplodnijih scenarista 20. veka
DRŽIM da je umetnost sastavljanja i pričanja priča najstarija, ali i najveća umetnost. Šta je priča? Ona je jedini način da kako-tako ovladamo haosom i odupremo se ništavilu - pisao je Slobodan Stojanović (1937 - 2000), izuzetno plodni scenarista, dramaturg, profesor FDU, televizijski urednik i pozorišni upravnik.

foto Arhiva N.B."Ilija M.Petrović"
Danas, četvrt veka od njegovog odlaska, tek kada se pogleda spisak najpoznatijih filmskih i televizijskih scenarija može se pretpostaviti koliko bismo bili siromašniji da njegov potpis i umeće ne nose ostvarenja poput "Više od igre", "Držanje za vazduh", "Osma ofanziva", "Igmanski marš", "Idemo dalje", "Jastuk groba mog", "Erogena zona", "Ptic i ptica"... Kako to obično biva, sećanje na velikane najlepše i najsposvećenije neguje zavičaj: tako je požarevačka Narodna biblioteka "Ilija M. Petrović" (čiji je upravnik nekada bio) povodom decenije od Stojanovićeve smrti ustanovila nagradni konkurs za najbolju neobjavljenu dramu, a do 1. oktobra znaće se i ko je sedamnaesti laureat ovog uglednog priznanja i najbolji "umetnik sastavljanja i pričanja priča"...
Ova biblioteka pokrenula je i manifestaciju "Dani Slobodana Stojanovića" koja se već deceniju i po održava u Požarevcu, a posle svakog naučnog skupa objavljuje se zbornik radova, kako bi se široj javnosti približilo stvaralaštvo Slobodana Stojanovića. Teme skupa posvećene su pojedinim segmentima dramskog, književnog, televizijskog i filmskog rada našeg svestranog autora.
Jedan od najplodnijih dramskih i književnih stvaralaca druge polovini 20. veka, rođen je 13. februara 1937. godine u Đakovici. Detinjstvo, dečaštvo i prvu mladost proveo je u Požarevcu. Kao učenik Požarevačke gimnazije pokrenuo je i bio urednik gimnazijskog časopisa "Razvitak" (1954). Radove je objavljivao u "Razvitku", "Braničevu", "Poljima", "Vidicima". Diplomirao je na odseku dramaturgije FDU u Beogradu i bio upravnik Narodne biblioteke u Požarevcu (1963-1968). Kasniju karijeru gradio je kao dramaturg i umetnički direktor Savremenog pozorišta u Beogradu, urednik Televizije Beograd i profesor scenarija na FDU u Beogradu. Umro je 4. januara 2000. godine u Požarevcu, gde je i sahranjen na starom požarevačkom groblju.
Stojanović je napisao veći broj pozorišnih i televizijskih drama i serija, tri romana i dve knjige kratke proze. Za Požarevljane posebno je dragocena čuvena serija "Više od igre", čiji likovi oslikavaju autentične ličnosti ovog grada uoči Drugog svetskog rata. Iza Stojanovića ostao je i veliki broj neobjavljenih drama, dnevnika, eseja, pripovedaka, scenarija za dečji i kulturno-obrazovni program RTS-a, kao i drugih umetničkih projekata.

foto Arhiva N.B."Ilija M.Petrović"
Tokom prethodne pozorišne sezone na sceni njegovog (danas) Beogradskog dramskog pozorišta, "Više od igre" dobilo je i svoju pozorišnu verziju. A šta je o ovoj priči rekao sam tvorac?
- Fudbal je više od igre - govorio je Slobodan Stojanović. - Fudbal je najzanimljivija društvena pojava. Namagnetisana freska događaja. Refleks životnih oscilacija. Fudbal je ogledalo... Nisu to samo igrači, već je to ceo grad, ceo život u jednom gradu. Na utakmici se ne navija samo za ovaj ili onaj klub, već se navija za ovu ili onu ideju. Fudbal je sfera gde se ispoljavaju ne samo navijačke strasti, već je i politička legitimacija. Kroz fudbal se prati razvoj grada, bilo kog. Ali pošto sam ja rastao u Požarevcu, i pošto sam tamo saznao za mnoge dogodovštine iz tih tridesetih godina koje opisujem, iz vremena kad su se između Radničkog i Građanskog ispoljavale ne samo fudbalske već i političke polarizacije - imena su autentična, ali su i simbolična - onda shvatite da se radnja događa baš u Požarevcu.
Konkurs i laureati
TOKOM proteklih godina objavljeno je šesnaest dramskih tekstova, a cilj manifestacije i konkursa je, kako negovanje kulture sećanja i prezentacija dela Slobodana Stojanovića, tako i afirmacija i podsticaj talentovanih dramskih pisaca na srpskom govornom području.
Ovogodišnji konkurs otvoren je do 15. avgusta, a radove treba slati u tri primerka (pod šifrom) na adresu Narodne biblioteke "Ilija M. Petrović" sa naznakom "Konkurs za dramu". Nagrada obuhvata objavljivanje drame, dodelu Povelje "Slobodan Stojanović" i novčani iznos.
Dosadašnji dobitnici su Dimitrije Kokanov, Aleksandar Đuričić, Ninoslav Radojičić, Mirko Miloradović, Tihomir Stevanović, Milan Milovanović, Srbijanka Stanković, Kosta Carić, Radoje Radosavljević, Nikola Stanišić, Vojislav Savić,Ana Vučićević, Predrag Crnković, Sanja Savić i Teodora Marković.
Preporučujemo

ŠEKSPIR FESTIVAL U ČORTANOVCIMA: Četiri predstave inspirisane delima engleskog klasika
04. 07. 2025. u 17:03

BAJIĆ V.D. UPRAVNIK UMESTO GONCIĆA: Promene na čelu Narodnog pozorišta u Beogradu
07. 07. 2025. u 13:49

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

KO JE BILA PROKLETA JERINA? Veruje se da je unesrećila Srbiju, a ovo je prava istina
TEK se pre par godina počelo da se spekuliše o pozivnoj strani ličnosti nesrećne despotice Jerine Branković.
28. 07. 2025. u 08:43
Komentari (1)