OD FORME DO CIVILIZACIJSKIH DILEMA: U Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, MSUB predstaviće d
U PROGRAMU posvećenom značajnim autorima domaće i regionalne scene, u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, beogradski Muzej savremene umetnosti predstaviće dela Dragana Jelenkovića istaknutog savremenog stvaraoca, koji decenijama istražuje granice između slike, objekata i prostora.
Foto Vladimir Pavić
Izložba nazvana "Aritmologija oblika", čiji je kustos Miroslav Karić, biće pred publikom od petka u 18 časova. Kako ističu u MSUB, Jelenković pripada generaciji umetnika, koja je tokom osamdesetih godina 20. veka menjala i proširivala skulpturu kao medij. Svoj autorski jezik formirao je između beogradske scene, gde se školovao i intenzivno izlagao, i vojvođanske, gde je kroz poreklo bio aktivno prisutan i prepoznat kao jedan od nosilaca novog senzibiliteta.
Izbor radova za ovu postavku napravljen je iz umetnikovog višedecenijskog opusa, a postavku čine i radovi iz novije produkcije, u kojima se bavio istraživanjem fenomena redefinisanja forme. Reč je o delima koja se bave aktuelnim globalnim trenutkom, novim načinima komunikacije, odnosom prema prirodi, diktatom obilja informacija, prevladavanjem digitalne slike.
- Već u svojim prvim samostalnim i grupnim nastupima pokazao je posvećenost istraživanju formalnih i značenjskih mogućnosti različitih materijala i njihovih kombinacija (terakota, drvo, bronza, metal, filc, platno) koje koristi za radove, odnosno, preciznije, opredmećene oblike, čije motivske reference nalazimo u specifičnom repertoaru svakodnevnih predmeta i profane ikonografije - ističe u tekstu koji prati postavku Miroslav Karić. - Ležaljke, štrudle, harmonike - neki su od vizuelnih sadržaja koje Jelenković dovodi u stanje novih pojavnosti na granici prepoznavanja, zadržavajući u njihovim konturama ili fragmentima okidače sećanja i mentalnih projekcija ambijenata, atmosfere neposrednog intimnog okruženja i unutrašnjih prostora njihovih doživljaja.
Motiv kuće - pojam doma
Foto Vladimir Pavić, "Soliter", Dragan Jelenković
U RANIM godinama stvaralaštva motiv kuće izdvojio se kao posebno polje Jelenkovićevih traganja za formama u prostoru, koje je postepeno osvajao građenjem, dekonstruisanjem i umnožavanjem minijaturnih, svedenih arhitektonskih elemenata, otvarajući njihovim iteracijama u svakoj novoj postavci šire značenjske i konotativne aspekte pojma doma - naglašava Karić, analizirajući radove umetnika.
Pre nego što je upisao je Fakultet likovnih umetnosti, gde je magistrirao 1992. godine, Jelenković je završio odsek za italijanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Do sada je više od dvadeset puta samostalno izlagao, bavio se i dizajnom, bio urednik galerijskog programa, kustos, umetnički direktor međunarodnih projekata i urednik izdavačke delatnosti Kulturnog centra Pančeva. U saradnji s profesorom Brankom Pavićem osnovao je multimedijalnu "Radionicu 301" Arhitektonskog fakulteta, na kome je bio profesor do prošle godine. Jedan je i od osnivača asocijacije "Otvorena osećajnost". Autor je i urednik više knjiga, publikacija i monografija o savremenoj umetnosti i dobitnik je brojnih nagrada na jugoslovenskim i srpskim manifestacijama.
Među radovima ovog autora, kustos postvake Miroslav Karić izdvaja one nastale eksperimentisanjem sa materijalima:
- Spektar upotrebljenih materijala postaje raznovrsniji, uključujući konkretne - staklo, klirit, aluminijumsku foliju - i efemerne, poput smese za bombone, svetla, čak i mirisa, dok radovi u finalnoj postavci dobijaju kompleksniji oblik, od site-specific intervencija do skulpturalnih ambijenata. Uvođenjem novih postupaka, materijalnih sadržaja pa i medija - uključujući digitalnu grafiku i video - u umetničku praksu, Jelenković je ostvario suštinski preokret u konceptualizovanju relacija između subjektivnog i objektivnog prostora, pomerajući fokus sa introspektivnih analiza ka refleksiji okruženja, čime je proširio opseg tematskih interesovanja usmerenih ka istraživanju savremenih civilizacijskih pojava, psihološkog stanja današnjeg pojedinca i znakova ekološke krize - zaključuje istoričar umetnosti.
Preporučujemo
MAŠTA I FANTAZIJA VELIKOG UMETNIKA: Veliko interesovanje u Parizu za slike Dada Đurića
11. 02. 2026. u 14:13
DRAMA PUNA SMEHA I TENZIJE: "Alapače" spremne da vas totalno opčine (FOTO)
10. 02. 2026. u 23:20
HRVATSKA SVOJE KORENE TRAŽI U NAJDUBLjEM MRAKU: Kontroverzni praznik u susedstvu - "Stepinčevo" između verskog kulta i političkog tereta
JOŠ se nije stišala bura oko ustaškog pira na dočeku rukometaša, obeleženog Tompsonovim pesmama koje glorifikuju NDH, a iz Zagreba stižu nove provokacije koje bude aveti prošlosti.
11. 02. 2026. u 20:13
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)