OD FORME DO CIVILIZACIJSKIH DILEMA: U Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, MSUB predstaviće d

Miljana Kralj

02. 09. 2025. u 17:29

U PROGRAMU posvećenom značajnim autorima domaće i regionalne scene, u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, beogradski Muzej savremene umetnosti predstaviće dela Dragana Jelenkovića istaknutog savremenog stvaraoca, koji decenijama istražuje granice između slike, objekata i prostora.

ОД ФОРМЕ ДО ЦИВИЛИЗАЦИЈСКИХ ДИЛЕМА: У Галерији-легату Милице Зорић и Родољуба Чолаковића, МСУБ представиће д

Foto Vladimir Pavić

Izložba nazvana "Aritmologija oblika", čiji je kustos Miroslav Karić, biće pred publikom od petka u 18 časova. Kako ističu u MSUB, Jelenković pripada generaciji umetnika, koja je tokom osamdesetih godina 20. veka menjala i proširivala skulpturu kao medij. Svoj autorski jezik formirao je između beogradske scene, gde se školovao i intenzivno izlagao, i vojvođanske, gde je kroz poreklo bio aktivno prisutan i prepoznat kao jedan od nosilaca novog senzibiliteta.

Izbor radova za ovu postavku napravljen je iz umetnikovog višedecenijskog opusa, a postavku čine i radovi iz novije produkcije, u kojima se bavio istraživanjem fenomena redefinisanja forme. Reč je o delima koja se bave aktuelnim globalnim trenutkom, novim načinima komunikacije, odnosom prema prirodi, diktatom obilja informacija, prevladavanjem digitalne slike.

- Već u svojim prvim samostalnim i grupnim nastupima pokazao je posvećenost istraživanju formalnih i značenjskih mogućnosti različitih materijala i njihovih kombinacija (terakota, drvo, bronza, metal, filc, platno) koje koristi za radove, odnosno, preciznije, opredmećene oblike, čije motivske reference nalazimo u specifičnom repertoaru svakodnevnih predmeta i profane ikonografije - ističe u tekstu koji prati postavku Miroslav Karić. - Ležaljke, štrudle, harmonike - neki su od vizuelnih sadržaja koje Jelenković dovodi u stanje novih pojavnosti na granici prepoznavanja, zadržavajući u njihovim konturama ili fragmentima okidače sećanja i mentalnih projekcija ambijenata, atmosfere neposrednog intimnog okruženja i unutrašnjih prostora njihovih doživljaja.

Motiv kuće - pojam doma

Foto Vladimir Pavić, "Soliter", Dragan Jelenković

U RANIM godinama stvaralaštva motiv kuće izdvojio se kao posebno polje Jelenkovićevih traganja za formama u prostoru, koje je postepeno osvajao građenjem, dekonstruisanjem i umnožavanjem minijaturnih, svedenih arhitektonskih elemenata, otvarajući njihovim iteracijama u svakoj novoj postavci šire značenjske i konotativne aspekte pojma doma - naglašava Karić, analizirajući radove umetnika. 

Pre nego što je upisao je Fakultet likovnih umetnosti, gde je magistrirao 1992. godine, Jelenković je završio odsek za italijanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Do sada je više od dvadeset puta samostalno izlagao, bavio se i dizajnom, bio urednik galerijskog programa, kustos, umetnički direktor međunarodnih projekata i urednik izdavačke delatnosti Kulturnog centra Pančeva. U saradnji s profesorom Brankom Pavićem osnovao je multimedijalnu "Radionicu 301" Arhitektonskog fakulteta, na kome je bio profesor do prošle godine. Jedan je i od osnivača asocijacije "Otvorena osećajnost". Autor je i urednik više knjiga, publikacija i monografija o savremenoj umetnosti i dobitnik je brojnih nagrada na jugoslovenskim i srpskim manifestacijama.

Među radovima ovog autora, kustos postvake Miroslav Karić izdvaja one nastale eksperimentisanjem sa materijalima:

- Spektar upotrebljenih materijala postaje raznovrsniji, uključujući konkretne - staklo, klirit, aluminijumsku foliju - i efemerne, poput smese za bombone, svetla, čak i mirisa, dok radovi u finalnoj postavci dobijaju kompleksniji oblik, od site-specific intervencija do skulpturalnih ambijenata. Uvođenjem novih postupaka, materijalnih sadržaja pa i medija - uključujući digitalnu grafiku i video - u umetničku praksu, Jelenković je ostvario suštinski preokret u konceptualizovanju relacija između subjektivnog i objektivnog prostora, pomerajući fokus sa introspektivnih analiza ka refleksiji okruženja, čime je proširio opseg tematskih interesovanja usmerenih ka istraživanju savremenih civilizacijskih pojava, psihološkog stanja današnjeg pojedinca i znakova ekološke krize - zaključuje istoričar umetnosti. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODREKLA SE JAVNO RUSIJE, PA ODMAH DOŽIVELA OVO! Velika ruska zvezda nije ni sanjala da šta će da joj se desi