Nikada nije bežao od sebe: U Subotici, u 81. godini, preminuo akademik Savo Halugin, jedan od naših najistaknutijih likovnih umetnika
MOJA rodna kuća, u umetničkoj fikciji, ima glavu, ekstremitete, poput živog bića. Ostao sam vezan za određene predmete, radnje, za govore, razgovore, i upravo me je to motivisalo i ostalo duboko doživljeno i urezano u meni. Nisam nikada mogao da pobegnem od sebe, jer je to kod mene toliko snažno i jako.
Foto D. Milovanović
Ovako je govorio jedan od naših najznačajnijih vajara i slikara, akademik Sava Halugin (1946-2026), koji nas je napustio minulog četvrtka. Kako je saopštila SANU, preminuo je u 81. godini, u Subotici, za koju je vezao svoj život i stvaralaštvo. Rođen je u Novom Kneževcu, a višu pedagošku školu, odsek za likovnu umetnost, završio je u Hovom Sadu, a potom upisao vajarski odsek na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, y klasi profesora Jovana Kratohvila. Diplomirao je 1972, a poslediplomske studije završio 1978. godine, stekavši zvanje magistra likovne umetnosti - vajarstva.
Na studijskim usavršavanjima boravio je u Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Nemačkoj, Mađarskoj, Španiji i Rumuniji. Samostalno je izlagao u Beogradu, Zagrebu, Budimpešti, Parizu i drugim likovnim centrima, a dela mu se nalaze u kolekcijama MSUB, Narodnog muzeja Srbije, Savremene galerije u Subotici, SANU i u brojnim privatnim kolekcijama.
Bavio se i pedagoškim rado na Pedagoškoj akademiji u Subotici, gde je predavao Metodiku likovnog vaspitanja sa praktičnom nastavom. Sredinom osamdesetih objavio je monografiju "Zemlja i metal", na srpskom i engleskom jeziku. Mnoge njegove skulpture nalaze se u javnim prostorima u Subotici, Novom Sadu, Kikindi i Somboru. Za dopisnog člana SANU izabran je 2018, a za redovnog 2024.godine, a bio je i član Akademijskog odbora za visoko obrazovanje.
Pre tri godine Galerija SANU priredila mu je retrospektivnu izložbu "Sava Halugin: Poziv na oduševljenost", na kojoj su predstavljene skulpture, crteži i slike koje je Halugin stvarao tokom pet decenija dugog i plodnog umetničkog rada. Postavku je tako činilo 35 skulptura u bronzi, 15 crteža i 20 monumentalnih slika
- Stvarajući u duhu razumevanja prirode različitih vajarskih materijala i traganja za oblikom, u delu Save Halugina izdvajaju se dve velike celine - zabeleženo je u tekstu koji prati postavku. - Prva, izražena u kamenu, obeležila je sam početak Haluginovog stvaranja i trajala gotovo dvadeset godina. Druga, koju karakteriše izbor bronze kao materijala drugačijih svojstava, omogućila je umetniku da intenzivno istražuje i ostvaruje pomake unutar svoje umetnosti od sredine osamdesetih godina do danas. Posebno mesto u Haluginovom opusu imaju crteži i slike. Sa izlaganjem crteža započinje veoma rano, već na početku svoje karijere. Iako su crteži česti pratioci njegovih skulptura, oni nikada nisu doslovne skice za "trajniji oblik", već su autonomna dela.
Vajao Raguzinskog i Pupina
MNOGO je priznanja i nagrada koje je za svoj rad primio Halugin. Od Nagrade Fonda "Moše Pijade", preko Nagrade "Jovan Popović", Oktobarskae nagrada grada Subotice; "Zlatnog dleta", ULUS-a (više puta), Otkupne nagrade na Bijenalu savremenog jugoslovenskog crteža "Likovna jesen" u Somboru, Nagrade "Oktobarskog salona" za skulpturu u Beogradu, Nagrade "Iskre kulture", za likovnu umetnost, Zavoda za kulturu Vojvodine... Dobitnik je i druge nagrade na pozivnom konkursu za spomenik Savi Vladislaviću Raguzinskom za Sankt Peterburg, prve nagrade na pozivnom konkursu za izradu figure Mihajla Pupina u Novom Sadu.
Tematski okvir stvaranja akademika Halugina, kako je tada podsetila istoričarka umetnosti Nela Tonković, kustos Savremene galerije u Subotici, čine sećanja, prošlost opredmećena u sadašnjosti, prerađena kroz ono što su intimni registri umetničkog bića, dodajući da u opusu skulptura u bronzi ovaj autor najekspresivnije iznosi svoje ideje, umetnička stajališta i tematski svet.
- Još kao mali voleo sam da idem na Tisu sa drugovima - zapisao je Halugin, a ova crtica našla se kao legenda na izložbi u Galeriji SANU. - Reka me je inspirisala. Od nje su potekle moje kasnije umetničke asocijacije na skele, čamce, udice... gde sam uspevao da ta znakovlja i prizore metaforički povežem s ljudskim i animalističkim figurama tako da oni čine jednu celinu.
Vučić o Ratku Mladiću: Doneli su ga u ležećem položaju, ne razumem zašto ne dopuste da poslednje dane provede van zatvora
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje ceremoniji otvaranja vidikovca na 41. spratu Kule Beograd, te se tom prilikom osvrnuo i na aktuelno pitanje generala Ratka Mladića.
23. 04. 2026. u 14:21
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Milanović iznenadio sve: "Hrvatska nema neprijatelja - osim Srbije! EU se pretvara u ratni projekat"
HRVATSKI predsednik Zoran Milanović poručio je da njegova zemlja nema neprijatelja osim Srbije, i upozorio da se Evropska unija sve više udaljava od mirovnog projekta i jača procese naoružavanja, uz ograničen uticaj manjih država.
24. 04. 2026. u 11:29
Komentari (0)