KROZ JEZIK SE DUŠA NAJBOLJE SLUTI: Pesniku Nenadu Šaponji uručena nagrada "Meša Selimović" za zbirku "Blizanac vremena" (FOTO)

PESNIK treba da se izbori za pravo da koristi određene reči, ali mora da prepoznaje njihova najdublja značenja.

КРОЗ ЈЕЗИК СЕ ДУША НАЈБОЉЕ СЛУТИ: Песнику Ненаду Шапоњи уручена награда Меша Селимовић за збирку Близанац времена (ФОТО)

Foto: Zoran Jovanovic

Mora da ih odvaja od govora svakodnevice i da ih razlikuje od izričaja nedostojnih. Onih nedostojnih jeziku i smislu, značenju i jasnoći. Reči moraju da rade iznutra, u ravnoteži između nesvesnog i svesnog. Reči nas i brane od nesklonog nam sloja sveta. A ravnoteža između reči, što poezija jeste, mora postati i ravnotežom sa dušom kojoj se obraćamo kroz te reči. Jer, kroz jezik se duša najbolje sluti.

Ovo je poručio pesnik, esejista i književni kritičar Nenad Šaponja na uručenju nagrade "Meša Selimović" za najbolju knjigu objavljenu protekle godine. Priznanje koje su 38. put dodelile "Večernje novosti", uz podršku Ministarstva kulture, pripalo mu je za zbirku poezije "Blizanac vremena", za koju je glasalo 21 od 50 članova jedinstvenog, velikog žirija istaknutih književnih kritičara, teoretičara i istoričara književnosti. Ova pesnička knjiga, u izdanju novosodskog "Prometeja", proglašena je najboljom u konkurenciji više od 100 naslova, među kojima je bilo romana, ali i knjiga priča, poezije, eseja.

Foto: Zoran Jovanovic

 

Nagradu koju čine Povelja, reljef sa likom velikog pisca i novčani iznos dobitniku je uručio Branislav Đorđević, urednik kulturne rubrike "Novosti". Primajući priznanje kraj temelja nekadašnje Narodne biblioteke Srbije, spaljenoj u nemačkom bombardovanju 1941. godine, Šaponja je čestitao "Novostima" što su pre šest godina odabrale baš ovo mesto za dodelu najznačajnijeg književnog priznanja u našoj zemlji.

- Ovo mesto danas možda jeste pepeo Feniksa, ali se iskreno nadam da će taj Feniks ponovo postati ptica, a ne ostati samo pepeo na kojem stojimo - istakao je laureat. - Zato pozdravljam inicijativu i Narodne biblioteke Srbije i Ministarstva kulture da se, konačno, povodom neke velike godišnjice - a ove godine navršava se osamdeset pet godina od stradalnog uništenja ovog prostora - srpska kultura vrati samoj sebi. Zato ovu svečanost doživljavam kao poruku da iz nevidljivosti pređemo u vidljivo. A takva je i poezija. Poezija se bavi suštinom, bavi se onim najdubljim u čoveku. I kao što se svako od nas u nekim trenucima života suočava sa sobom, tako i poezija ume da nas dovede do mesta na kome prepoznajemo sopstvenu dušu.

Foto: Zoran Jovanovic

 

O nagrađenoj zbirci govorio je književni kritičar Mileta Aćimović Ivkov, koji je ocenio da se čitalac kroz knjigu neprestano susreće sa metafizičkim tajnama i pitanjima.

- Da moderna poezija govori "u zagonetkama i enigmama", odavno je znano. Kao što je povodom nje rečeno da je odvojena od "prirodnog života" i da je okrenuta sebi i savremenosti. Potom: da "pesma mora biti slavlje intelekta", da je "dvosmislenost njena prva oblast" i da je "bez filozofije nesavršen pesnik", ali i to da su pesme izdanak znanja, da se grade i kazuju, a ne samo pevaju. Ovi navodi autoriteta mišljenja karakterišu i opravdavaju stvaralačja nastojanja pesnika koji se tom uskom stazom upućuju, sa svešću da im pesme neće biti lako razumljive, rado prihvatane, popularne i javno isticane. Od prvog objavljivanja u književnosti do novih knjiga, Nenad Šaponja takve poeme i pesme piše - naglasio je on.

Aćimović Ivkov je podsetio da je naslovnu sintagmu "Blizanac vremena" Šaponja preuzeo od Justina Popovića, gde se javlja kao oznaka za prostor, dok je vreme određeno kao gorko breme čoveka:

- Šaponjina poezija oslanja se i na duhovnu literaturu, sa nastojanjem da se tajna bića i tajna postojanja dublje dosegnu i uverljivije izraze. Zbog toga se u njegovim lapidarnim iskazima, na široj mitološkoj i kulturnoj podlozi, javljaju i variraju motivi duše i sna, vremena i vode, leptira i svetlosti koji su, odreda, simboličke oznake za ono što prevazilazi egzistencijalni horizont i zalazi u oblast slutnje savršenijih vidova postojanja.

Foto: Zoran Jovanovic

 

Lekar sa perom

KAO pesnik, esejista i književni kritičar Šaponja je prisutan u srpskoj književnosti više od tri decenije. Autor je brojnih knjiga poezije i eseja, a njegovi stihovi prepoznatljivi su po stilskoj perfekciji, hermetičnosti i oštrim metafizičkim uvidima. Njegove knjige prevođene su na više jezika i nagrađivane najznačajnijim domaćim priznanjima, među kojima su "Brankova nagrada", "Miroslav Antić", "Laza Kostić", "Lenkin prsten". Po obrazovanju je lekar i magistar socijalne psihijatrije, a 2002. osnovao je izdavačku kuću "Agora", u kojoj je kao urednik potpisao više od 500 naslova.

U ime velikog žirija, o nagrađenom delu besedio je i književni kritičar Jovan Pejčić.

- "Blizanac vremena" je knjiga sa najviše upitnih iskaza u savremenoj srpskoj poeziji - smatra on. - Nema u njoj motiva, slike, metafore, simbola, nema pesničkog doživljaja, saznanja, sumnje, slutnje, vidljivog i unutrašnjeg stremljenja, nema čežnje, bola, sna koje, bilo izrečno bilo izokolno, ne natkriljuje svezakoniti znak pitanja. Knjiga Šaponjina je trodelna. No ni nazivi ciklusa nisu neutralni, svaki od njih pitanje je za sebe. Glase: "Kada neprimetno primetnim postaje?"; "Idem li tamo gde ne idem?"; "Ko režira naše snove?".

Pejčić je dodao da zbirka kroz motive bića, vremena, ljubavi, stvarnosti i privida gradi upečatljivo jedinstvo Šaponjine umetničke vizije života, sveta i stvaranja.

Svečanom uručenju prisustvovali su pisci Vladimir Pištalo i Selimir Radulović koji su ranije dobili "Mešu", Jasmina Ninkov, direktor Narodne biblioteke Srbije, Milivoje Pavlović, Igor Mirović, Zoran Kolundžija, Svetlana Porović Mihailović, Vera Ugronov, Mirko Marković, Olga Marjanović, Ivan Pavić...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZAPAD GLEDA I NE VERUJE: Ovo su se upravo uradili Vladimir Putin i Si Đinping posle otvorene pretnje napada na teritoriju Rusije