LEPOTOM ĆIRILICE PRKOSI SVETU Izložba "žitije" Mirjane Mire Maoduš u muzeju Hercegovine u Trebinju
SLIKAJUĆI pismo svog naroda, umetnica Mirjana Mira Maoduš lepotu ćirilice pronela je od Pariza do Japana, a njena dela posvećena ciklusu pesama "Žitije" Jovana Dučića od danas će biti izložena u Trebinju, u Muzeju Hercegovine.
Privatna arhiva
Rođena u Lici (njen pradeda sa majčine strane bio je rođeni brat oca Nikole Tesle, Milutina), školovana u Frankfurtu, Veneciji i u Parizu, u duhu tada aktuelne konceptualne umetnosti (jedan od profesora bio joj je i čuveni Jozef Bojs), ova slikarka je ipak ostala privržena tradicionalnim vrednostima klasičnog ekspresionizma, ističe istoričar umetnosti Nikola Kusovac.
Prve slike koje je videla u detinjstvu, kako se kasnije prisećala, bile su ikone, u Crkvi Svetog Jovana u rodnom Medaku, u koju ju je vodila majka:
- Zvuci hora, glas sveštenika, miris tamjana i refleksija sveća taj trenutak činili su jedinstvenim. Te slike zauvek su ostale ispisane u sećanju.
Privatna arhiva
Stvaralaštvo ove autorke mnogo je poznatije u svetu nego kod nas, a posebno je popularna u Japanu, zemlji njenog životnog saputnika, diplomate i profesora Riođija Nakazatoa. Ćirilička slova Mirjane Maoduš štamana su 12 godina na čestitkama Uneska (1988-2000), našla su se i na koricama japanskog izdanja knjige sa programima "Majkrosofta", kao i na scenografijama u studiju francuskog nacionalnog Drugog programa.
Njene radove kod nas čuva Narodni muzej u Beogradu, a domaća publika mogla je, pre nekoliko godina, da ih vidi i u Ruskom domu (izložba kojom je obeleženo 1.150 godina slovenske pismenosti) i u Galeriji "73", koja je koorganizator aktuelne postavke u Trebinju. Kada je u Srbiji, slika u ateljeu koji se nalazi u rekonstruisanoj kući Vase Pomorišca, a njen pariski radni prostor nekada je koristio Sutin, kod koga su navraćali Modiljani i naš Rastko Petrović.
Privatna arhiva
Kada je desedesetih, zbog ratova u bivšoj Jugoslaviji, svet u kome je živela i stvarala stavio na stub srama narod iz koga je poticala, umetnica je izabrala jedinstven vid otpora, naglašava Kusovac:
- Umesto da prkosno i pregoneći ističe svoje nacionalno poreklo, Mira Maoduš se tada opredelila da korišćenjem lepote i izražajnosti ćiriličkog pisma, katkad reči i stihova iz rodoljubive poezije srpskih poeta, kao što su Đura Jakšić i ovom prigodom Jovan Dučić, u njihovom do apstrakcije i čiste likovnosti dovedenom stanju, ostane odmereno i dostojanstveno uzdržana u svom očitom protestu - beleži istaknuti istoričar umetnosti u tekstu povodom izložbe "Žitije".
Privatna arhiva
SKROMNI JOZEF BOJS
PORED maternjeg srpskog, umetnica govori nemački, italijanski, francuski, engleski i ruski, a služi se i španskim jezikom. Radne navike i disciplinu je, tvrdi, stekla školujući se u Nemačkoj:
- Jedan od mojih profesora Jozef Bojs, koga savremeni teoretičari smatraju jednim od najvažnijih umetnika 20. veka, bio je skroman čovek koji je vozom dolazio u Frankfurt da bi držao časove studentima. Po držanju i garderobi nije se razlikovao od učenika.
CNN OBJAVIO DA JE IRAN PROGLASIO VELIKU POBEDU, TRAMP POLUDEO Saopštenje je velika prevara, nadležni utvrđuju da li je počinjeno krivično delo
IRAN je saopštio da je ostvario veliku pobedu i primorao Sjedinjene Američke Države da prihvate njegov plan u 10 tačaka, navodi se u saopštenju Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana koje su preneli državni mediji, tvrdi CNN. Tramp je na obajvu CNN-a ekspresno reagovao i optužio ih za prevaru.
08. 04. 2026. u 02:39
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
OTAC LjUBA RANKOVIĆ TUGUJE: Sin mu preminuo u 41. godini - "Na spomeniku mu piše..."
NEMA većeg iskušenja, niti većeg bola nego nadživeti svoje dete. I ne postoji čovek, bio on vernik ili ateista, koji se u tako strašnom trenutku neće zapitati zašto je Bog to dozvolio.
11. 04. 2026. u 11:40
Komentari (1)