“PINOKIO” SLAVNOG MATEA GARONEA U BIOSKOPIMA: Zvezda Benjini kao Đepeto

Р. Р.

20. 09. 2020. u 17:30

PRIČA koja sa jednakom popularnošću živi širom sveta već 150 godina od kako je napisana, “Pinokio” italijanskog pisca Karla Kolodija, stiže pred našu bioskopsku publiku 24. septembra, u novoj filmskoj verziji slavnog reditelja Matea Garonea.

“ПИНОКИО” СЛАВНОГ МАТЕА ГАРОНЕА У БИОСКОПИМА: Звезда Бењини као Ђепето

Foto: Promo

U liku Đepeta, usamljenog stolara koji u čežnji za sopstvenim detetom kleše lutka od drveta i stvara čudo, vragolastog dečaka Pinokija, gledaćemo jednog od najvećih glumaca današnjice, zvezdu Roberta Benjinija. Zanimljivo je da je Benjini 2002. godine i sam snimio svoju verziju ove priče za veliko platno, i tada mu je pripala trostruka uloga –reditelja, scenarste i samog Pinokija.

Prve aplauze od naše publike za svoje novo ostvarenje, Garone je dobio na upravo završenom Festivalu evropskog filma Palić, na kojem je njegov film, kao veliki hit, imao srpsku premijeru. Kako su mesecima ranije isticali svetski kritičari, film o lutku - dečaku kome kad slaže poraste nos, Garone je snimio verodostojno, prateći originalnu Kolodijevu knjigu, na iskonskom mestu, u Toskani, odakle je sve nastalo. Njegov „Pinokio“ kreće se u carstvu koje je istovremeno realno i fantastično, u ruralnoj, bezvremenoj Italiji koja obiluje zemljom, morem, seoskim okruženjem. Kao i svako dete, Pinokio je radoznao, a o svetu u kojem živi uči iz svojih pokušaja i grešaka. Posedujući urođenu dečiju hrabrost, on postoje ono što je i trebalo da bude – pravi dečak, i Garone kroz njegov lik apostrofira moralna načela koja sadrži knjiga, a koja su se u savremenom svetu gotovo izgubila.

Taj “Pinokio” našeg doba stiže pred publiku tačno posle 80 godina od čuvenog istoimenog Diznijevog crtang filma, koji je još 1940. osvojio svet i sve generacije gledalaca, i nastavio da inspiriše nove interpretatore, istaknute reditelje i glumce.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MOGLO BI UMRETI 4.500 LJUDI Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.

01. 07. 2025. u 11:45

Komentari (0)

DUNAV – PLAVA NIT EVROPE: Reka koja nije tu zbog nas već s nama