KNJIŽEVNA KRITIKA: Treba li nam poslednji muškarac?
Inicijalna ideja uobličena u distopijskom romanu Muharema Bazdulja efektnog, provokativnog naslova - "Poslednji muškarac" - jeste zamišljen svet u kome su, iz nekog razloga, prestala da se rađaju muška deca.

Foto: Privatna arhiva
S obzirom na to da je pripovedač odlučio da nam predstavi takav svet, logično je što ga je situirao u budućnost - u 2027. godinu. Pripovedanje je zapravo retrospektivno i omeđeno je 2020. godinom.
Roman se sastoji iz dva pripovedna toka.
Prvi je lična priča pedesetogodišnje doktorke Adamović - ginekologa - koja živi i radi u Beču, a koja se tu zatekla odlazeći iz ratom zahvaćenog Sarajeva 1994. godine. Taj tok zasniva se na njenim sećanjima, ali i na njenom učešću u realizaciji jednog velikog čuda o kojem u distopijskom svetu ona sa ozbiljnim razlogom sve vreme ćuti.
Drugi pripovedački tok prati dešavanja u tom zamišljenom svetu, osobito ona na koja nužno utiče dramatična činjenica - da se već sedam godina ne rađaju dečaci. Tako u okviru njega saznajemo šta se dešava na američkim izborima, kakve se asocijacije u svetu formiraju u funkciji zaštite muškaraca i promocije njihovog hedonizma, kakva je brojnost članova tih organizacija u različitim delovima sveta, kakvi su manifesti tih organizacija i sl. Taj pripovedni tok karakterističan je po različitim komičnim postupcima - od ironije i parodije gotovo do groteske.
U prvom toku, najviše u onom delu koji se odnosi na junakinjina sećanja, uočavamo izvesnu jugonostalgiju. Iz perspektive današnjice, a da nema konkretnu književnu funkciju, da ima ideološku, što je u romanima koji se kod nas pišu najčešće slučaj, a što je pojedinim "književnim" žirijima baš po volji - ona bi bila deplasirana i, naravno, loše bi uticala na kvalitet romana, no, razumemo da je funkcija jugonostalgije ovde da dočara zapravo jedini - veoma kratak - period junakinjine bezbrižnosti - njenu ranu mladost. Ona se seća omiljenih jugoslovenskih rok grupa i izvođača iz tog perioda - "Plavog orkestra", "Crvene jabuke", Merlina, Borisa Novkovića i sl. Sa sličnim sentimentom komentarisana je i specifičnost humora sa tih prostora koja, po mišljenju pripovedača, nije razumljiva van njih, sa čim se ne slažemo.
U drugom toku nalazimo mnogobrojna, veoma vešta, poigravanja, koja su u vezi sa značajnim filozofskim preokupacijama, što u prošlosti, što u predstavljenoj distopiji. Otuda se određeni komentari dodeljuju Slavoju Žižeku i drugim filozofima, ali i nekim novinarima iz regiona i sl. U tom toku pripovedanja nalazimo niz zanimljivih opservacija o životu i smrti, o stvaralaštvu, o značajnim umetnicima, na primer, o Dejvidu Bouviju, Niku Kejvu i drugima.
Na osnovu oba pripovedačka toka - koja se smenjuju (prvi je realizovan u neparnim poglavljima, a drugi u parnim) ujednačenog tempa i zanimljiva - govore istovremeno i o spisateljskom umeću i o erudiciji Muharema Bazdulja.
Zanimljivosti ovog romana doprinose i svedenija ili pak detaljnija portretisanja različitih gradova - od Sarajeva, osobito Beča, do Barselone.
Ovom prilikom istakli bismo još nešto na šta dosadašnji tumači ovog romana nisu obratili pažnju - to je pripovedačev stav o ženama. O njemu bi se moglo razmišljati na osnovu dela u celini, ali to, kao da otkrivamo sa odlomkom koji je izabran za moto. Reč je o Uelbekovom romanu "Elementarne čestice". Možda smo izborom malo i začuđeni - pozitivno. Pa da tim segmentom i završimo:
Svet sačinjen od sve samih žena bio bi, u svakom pogledu, beskrajno nadmoćan u odnosu na ovaj; sporije bi se razvijao, ali bi taj razvoj bio pravilan, bez onog jedan korak unapred, dva unazad, bez nazadovanja i stremljenja naopakim ciljevima, već usmeren ka opštem dobru.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

UMRO OD GLADI? Zvanični uzrok Hekmanove smrti - otkriven dva meseca posle tragičnih vesti
ZVANIČNI uzrok smrti Džina Hekmana otkriven je – dva meseca posle njegove smrti. Džin je preminuo u 95. godini života u svojoj vili u Santa Feu, u saveznoj državi Novi Meksiko, a pronađen je 26. februara zajedno sa svojom suprugom Betsi Arakava, koja je imala samo 65 godina.
28. 04. 2025. u 07:28
Komentari (1)