KUSTURICA ĆE POMOĆI DA STIGNEM U SRBIJU: Handke najavljuje dolazak, sumorne dane pandemije provodi na svom posedu u Šavilu
NOBELOVAC Peter Handke ne može bez Srbije. Hteo je još letos da dođe, imao želju da na obalama Morave popije čašu svog omiljenog rizlinga i da na kosinama obale uživa u muku vode i kovitlacima tišine. Tamo, na onoj Moravi niskog vodostaja, što otkriva kamenito dno. Korona je htela drugačije, zatvorivši sve evropske puteve.
Handke i Kusturica
Sada ponovo planira dolazak.
- Voleo bih da dođem u novembru ili decembru - otkriva dobitnik prošlogodišnje Nobelove nagrade za književnost, koji ove sumorne dane pandemije provodi na svom posedu u Šavilu, nadomak Pariza.
U pripremi puta i organizaciji dolaska će mu pomoći njegov veliki prijatelj.
- Emir Kusturica će se za to pobrinuti - potvrđuje Peter Handke.
Negde u ovo doba prošle godine, slavni austrijski pisac je saznao da ga je odbor za dodelu prestižne nagrade odredio kao dobitnika. A baš u vreme kada je bio u Stokholmu, biće, ako okolnosti dozvole, ovoga puta, u Beogradu.
Tih dana u glavnom gradu Švedske, na obalama ledenog mora, Kusturica je bio neprestano uz njega i pružao mu podršku. I onda, kada je bilo velikih pritisaka, kada su organizovani protesti i, čak, stizali unapred na neuspeh osuđeni pozivi da poklekne u opredeljenju da ostane samostalan u sopstvenim pogledima na svet. Tada je Peter Handke na ove jalove pokušaje odgovorio na samo njemu svojstven način, efektno poentirajući skaskom o poljima jagoda.
G.Čvorović
U Šavilu, na njegovoj ruti, neka su druga polja, pejzaži Žan-Batista Kamija Koroa, koji donose isti mir.
Ovih dana, na prilazu šumi kod Koroovih jezera, zlokobno huči vetar i poleže popino prase. Nad glavom, gavran boji oblak u crno. Stazom, golica oblutak pod izlizanim đonom. Žirovi usežu u treset, a olovka u tabak. Džogeri, hitra rasa, nemir ih pospešio, stalno nekud žure.
Kiša je noćas navukla kamenje. Blatnjavom prečicom je uzbudljive. Panju trozubac štrči u nebo. Treba se spretno provlačiti, penjući se uz stranicu. Ne može se pisati dok se ne umoriš. Hteo - ne hteo, moraš da se oklizneš. Valja se, u ovim godinama, i zatrčati uz zabran.
Čuknut kesten. Vrhom cipele otkotrlja se daleko od bodljikave ljušture. Jedan u džepu, među pečurkama. U drugom, skvrčio se pauk. U sakou, fitilj bageta, zgnječena smokva i kvrga sira, za užinu.
Kad zađeš duboko u šumu, zatvara se iza tebe zastor prirodnog teatra. Iskače ogromno stablo i obuhvata te svojim zelenim pipcima. Oluja mu je pokrljala ruke. Mahovina, uvek, na severnoj strani. Odozgo, kroz gustinu, začkilji i zagolica redak zrak.
Peter Handke / Foto G. Čvorović
Pa, odjednom, mir. Izlazak na stazu i čistinu. Zapenila od suve strasti voda mirnog jezera. Gore, ka nebu, tutnji auto-put. Ovde se samom sebi lako nazove dobar dan. Nožem urezano ime u brezinu koru. Možda će to biti ime novog junaka. Najlakše je tu setiti se čoveka.
To su krajolici koji inspirišu nobelovca.
Odatle se, dugim hodom, može do uzavrelog i uskomešanog Pariza.
Iz Pariza se, dugim hodom, može do ove oaze potpunog čuvstva i mira.
Kada smo se onomad sreli, pitao sam ga šta mu znači priroda.
- Ne volim takva pitanja - odgovorio mi je spreman da prekine susret, na početku stavivši do znanja da želi da vodi samo iskren razgovor.
A znače mu. I iskrenost, i priroda. Petar ovde, ovom šumom, crpe inspiraciju. Poslednjih meseci, ipak, sve manje šeta. Ovo vreme čoveku ne daje volju da radi uobičajene stvari. U međuvremenu, odlazi na kratka "putovanja".
- Šetam se, po kući, da bih skuvao kafu!
U Francuskoj je trenutno na snazi drugi talas epidemije koji u svakom smislu diktira pravac i smisao života. Nema više susreta, opuštanja, druženja. Ljudi se ne viđaju, ostaje im na raspolaganju samo duboka socijalna praznina. Peter Handke se boji za usamljene. Valjda će se talasi epidemije konačno primiriti i prestati da se opasno ljuljuškaju između ljudskih sudbina.
- Ne volim da govorim o tome kao o talasima - kaže Handke, čekajući da ova pošast, u celini, prođe.
U takvim uslovima, Handke piše. Ima tu bogomdanu mogućnost da na uzvišen način ubije stresno vreme i u jednom dahu izbaci sve što nas tišti.
Preporučujemo
HANDKE ČEKA PRAVDU: Održana prva u nizu tribina posvećenih austrijskom nobelovcu
09. 10. 2020. u 22:23
LAVROV OTKRIO PAKLENI PLAN NA BLISKOM ISTOKU: Ovo je glavni cilj Amerike i Izraela
MINISTAR spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da je jedan od ciljeva američko-izraelskog napada da se unese razdor između zemalja regiona - između država Persijskog zaliva, između Irana i njegovih arapskih suseda.
05. 03. 2026. u 09:45
AZERBEJDžAN PRETI IRANU ODMAZDOM NAKON NAPADA! Svet tone dublje u haos, dramatična eskalacija sukoba na Bliskom istoku
ŠESTI dan rata, Bliski istok je u plamenu nakon novih vazdušnih napada. Razmena vatre između savezništva SAD-Izrael i Irana dostiže kritičnu tačku, dok su pod udarom gradovi, aerodromi, vojne baze i diplomatska uporišta.
05. 03. 2026. u 06:53 >> 07:48
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (4)