KAKO JE PRIPREMAN "MARŠ U BUDUĆNOST": Osamdeset godina od nastanka jednog od najmračnijih nacističkih propagandnih filmova "Večni Jevrejin"
PREMA ideji i scenariju dr Eberharda Tauberta (1907-1976) nastao je jedan od najmračnijih propagandnih filmova nacističke Nemačke: prvi put prikazan je na današnji dan (8. novembra) u Minhenu.

U logorima ubijeno šest miliona Jevreja
Ministarstvo javnog obrazovanja i propagande Nemačke 1940. godine, ukazom ministra dr Jozefa Gebelsa, organizovalo je i finansiralo danas, nažalost, čuveni film "Večni Jevrejin".
U jednosatnom "dokumentarnom" ostvarenju kao lajt-motiv provlači se poruka da je "najvažnije da nemački narod uvidi istinu o jevrejstvu", nudeći od prvog do poslednjeg minuta "dokaze" njihove "rasne neobičnosti"... "Večni Jevrejin" pao je na već dobro zasejano tlo: pet godina ranije Leni Rifenštal režirala je "Trijumf volje", koji spektakularno prikazuje silu u nastajanju i kongres vladajuće Nacističke stranke, parade i zborove vatrenih pristalica.
Po šablonu koji i posle osam decenija savršeno funkcioniše, film počinje snimkom poljskog geta, s namerom da prikaže pripadnike omraženog naroda pre nego što odu u druge zemlje i "pod masku civilizovanog Evropljanina". Indikativno je, sugeriše nacistička propaganda, što među njima nema radnika i seljaka, što su njihove kuće prljave i zapuštene, a nije reč o siromašnim građanima. Da dodaju "forcu", citiraju i svog čuvenog kompozitora Riharda Vagnera, koji je izjavio da je "Jevrejin živopisni demon propasti čovečanstva". Ne vole da rade, ali vole da se cenjkaju.
Kroz celu istoriju nose crtu parazitiranja i nametanja drugima, otuda i naziv filma "Večni Jevrejin" - on se ne menja gde god i kad god da živi. Nacistička propaganda je odlučna u tvrdnji da su gubitak otadžbine sami odabrali, jer im to odgovara i u skladu je sa njihovim lutalačkim nagonima.
Najopasnije je kad se jevrejstvo umeša u kulturu i umetnost, jer seje degenerisan i patološki uticaj - konstatuju u filmu, upirući prstom i na "pseudonaučnika" Ajnštajna i komičara Čaplina, kome u Berlinu naivno aplaudira masa obožavaoca.
A onda u "krešendu" filma, podsećaju da se niko drugi do Hitler izborio za zakon po kome se zabranjuje ritualno klanje životinja, tradicionalan jevrejski običaj. I na kraju, strašan zaključak i pretnja: "Nikada više jevrejski duh i krv neće zaraziti čistu rasu i nemački narod, koji maršira u budućnost."
Epilog "marša u budućnost", nažalost, danas je poznat svima. Ali, manje je poznata činjenica kako je tekla sudbina nacističkog stratega i propagandiste, pravnika i antisemite Eberharda Tauberta, koji je odgovoran i za Zakon o žutim trakama. Po završetku rata, jedno vreme je radio za Hrišćansko-demokratsku stranku, a od 1957. godine imao je svoje poslove u Južnoj Americi, Iranu, Libanu, Egiptu, Južnoj Africi. Nije prošlo mnogo vremena da nemački industrijalci (1970) uvide njegove retoričke i propagandističke sposobnosti i angažuju ga. Poslednji Taubertov zadatak zahvaljujući mnogo puta iskazanim i potvrđenim agitatorskim veštinama, biće upotrebljen da bi se podstakao zapadni strah od komunizma.
ŽRTVE
TOKOM vladavine nacističke partije u Nemačkoj (1933-1945) i njihove sile u okupiranoj Evropi (1939-1945), u Holokaustu je ubijeno gotovo šest miliona Jevreja. Najviše u koncentracionim logorima Aušvic, Dahau, Treblinka, Majdan, Buhenvald...
Preporučujemo

SEĆANjE NA NEVINE ŽRTVE NACISTA: Veliki školski čas u kragujevačkim Šumaricama
22. 10. 2020. u 11:36

SEĆANjE NA KRVAVI OKTOBAR 1941. GODINE U JADRU: Nebo „dohvatilo zemlju“ od tuge!
18. 10. 2020. u 22:03

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NI LAUŠ NIJE PRIMETIO DO KRAJA SNIMANjA: Najluđa greška iz "Boja na Kosovu"
LAUŠEVIĆ je o snimanju filma "Boj na Kosovu" pisao u knjizi "Godina prođe, dan nikad".
28. 04. 2025. u 10:32
Komentari (0)