POGLED ISKOSA, ODLAZAK VELIKANA: Stanislav Staša Živković (1923-2020)
TIHO i nenametljivo, kakav je bio po naravi, u 97. godini, ugasio se život profesora, doktora nauka, slavnog mačevaoca i poslednjeg velikog srpskog istoričara umetnosti, iz škole Svetozara Radojčića.

Foto: privatna arhiva
Naša kultura se obrukala, osim u "Večernjim novostima" i na sajtu Crvene zvezde nije bilo ozbiljnijeg pomena o ovom sjajnom čoveku i stručnjaku, kao što nikada nije izašao neki zbornik njemu u čast, kako to uobičajeno Nemci rade za svoje humanističke naučnike.
Živković, rođeni Beograđanin, Filozofski fakultet je završio u Beogradu, gde je i doktorirao na katedri za Istoriju umetnosti 1967. godine. Od 1958. do 1968, u herojsko vreme našeg modernizma, vodio je Galeriju Kulturnog centra u Beogradu, da bi do 1989. bio upravnik Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti i sa te dužnosti otišao u penziju. Od 1965. do 1986. bio je vanredni, zatim redovni profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu - predavao je na Fakultetu dramskih umetnosti mačevanje i istoriju stilova. Bio je saradnik više institucija u zemlji i inostranstvu, kao što su Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Matica srpska i Spomen-zbirka Pavla Beljanskog u Novom Sadu. Pisao je odrednice i sarađivao sa urednicima najvećih izdavačkih poduhvata posvećenih domaćoj i stranoj umetnosti, od "Likovne enciklopedije Jugoslavije", SAUR Allgemeines - Knstler Lexikon u Minhenu, The Dictionary of Art, izdavača Macmillan Publishers u Londonu (od naših stručnjaka za taj mamutski rečnik bila je pozvana još samo Gordana Babić) do Akademije umetnosti u Moskvi. Tokom 50 godina organizovao je više od 300 samostalnih, grupnih i studijskih izložbi.
Omiljeni Staša, uzor diplomatskog i smirenog čoveka, brzo se profilisao kao naš najveći poznavalac perioda ranog srpskog modernizma i impresionizma, otkrivši mnoge zaboravljene umetnike i njihova dela, druge vrativši u javni život, u istoriju umetnosti i među kolekcionare, za koje je bio autoritet (i sam je bio kolekcionar). Od prvog naučnog rada u beogradskom časopisu "Delo" iz 1959. godine doskoro zadnjih dana života kada je pisao za obimnu knjigu o Kolekciji porodice Biro, uvek svežeg duha, Živković je objavio više od 25 samostalnih knjiga. Kapitalna je njegova doktorska disertacija o Kosti Miličeviću (dva izdanja), kao i studije posvećene Beogradskim impresionistima, Umetničkoj školi u Beogradu 1919-1939 i Srpskim imresionistima. Zbirka memoarskih eseja "Život slika" imala je kao retki bestseler srpskog likovnog izdavaštva četiri izdanja, a knjiga "Srpsko slikarstvo 20. veka" čini ga jednim od retkih (uz Miodraga B. Protića, Lazara Trifunovića i Jerka Denegrija) autora sintetičkih studija srpske moderne umetnosti.
Živković se od 1946. bavio mačevanjem, kao državni reprezentativac, međunarodni sudija, jedan od osnivača i predsednik Mačevalačkog kluba Crvena zvezda. Nosilac je brojnih nagrada i ordena.

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)