MISTERIJA AGATE KRISTI: Novi roman Meri Benedikt o nestanku slavne književnice
NAJVEĆA misterija Agate Kristi bio je njen nestanak u decembru 1926. godine. Kada je napušten automobil tada već poznate književnice nađen u Sariju, fanovi su pravili poređenje između nestanka i njenih misterioznih romana.
Foto Pixabay
Automobil je pronađen kraj dubokog jezera, a jedini tragovi bili su tragovi nekih guma i bunda koja je ostala unutra – što je mnogima bilo neobično jer je bilo hladno vreme. Nizale su se teorije zavere – da se ubila, da je ubijena, da je kidnapovana, a među najpopularnijima je da je izgubila pamćenje. Hiljade ljudi je „češljalo“ selo u potrazi za njom, a tvorac Šerloka Holmsa, Artur Konan Dojl je doveo okultistu da pomogne. Da je i njen Herkul Poaro bio stvarna osoba verovatno bi se i on pridružio lovu.
Jedanaest dana kasnije, Agata se pojavila podjednako misteriozno kao što je i nestala, tvrdeći da je izgubila pamćenje. Malo ko je poverovao u tu njenu priču, govorilo se da je pobegla od supruga. O tom događaju pisane su knjige i snimani filmovi, i kad su svi pomislili da se o Agatinom nestanku ne može više ništa ni saznati, ni izmisliti, bestseler spisateljica Meri Benedikt objavila je roman „Misterija gospođe Kristi“, delimično zasnovan na činjenicama.
Priča je ispričana u prvom licu. Kristi govori o svom braku sa pukovnikom Arčibaldom (Arči), ali i o društvenim stegama. Arči je posle nekoliko godina braka pokazao svoje pravo lice: narcisoidan, okrutan, nasilan. Majka je Agatu učila da bude potčinjena muškarcima i da im udovolji po svaku cenu. Agata se pita gde je pogrešila, kad god manipulativni Arči kaže da ne voli da sluša priče o kulturi, muzici, glupim idejama za knjige... Benedikt aludira na tajne koje Arči krije od policije, uključujući i veridbu sa drugom ženom.
Mari Benedikt je književni pseudonim Heder Terel. Rođena je 1969. godine u Pitsburgu, diplomirala je istoriju i istoriju umetnosti na Bostonskom koledžu, a zatim pravo na Bostonskom univerzitetu. Dok je radila kao pravnica, sanjala je o tome da piše istorijske romane o brilijantnim ženama i konačno je 2017. godine napisala svoj prvi roman „Drugi Ajnštajn“, koji govori o fizičarki Milevi Marić, Ajnštajnovoj prvoj ženi, i njenoj ulozi u njegovim teorijama. Roman o Milevi, kao i „Jedna žena za stolom“ objavljeni su i kod nas.
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)