DOPRINOS SRPSKOJ POEZIJI: Autentični pesnik Saša Radojčić dobitnik nagrade “Desanka Maksimović”

19. 04. 2021. u 12:38

NAGRADU “Desanka Maksimović” za ukupan doprinos srpskoj poeziji, koju dodeljuje istoimena Zadužbina iz Beograda, za 2021. osvojio je pesnik, kritičar i prevodilac Saša Radojčić, saopštila je direkcija te nagrade.

ДОПРИНОС СРПСКОЈ ПОЕЗИЈИ: Аутентични песник Саша Радојчић добитник награде “Десанка Максимовић”

Foto arhiva

Stručni žiri koji je radio u sastavu Tanja Kragujević, Vladimir Kopicl, Slobodan Zubanović, Sonja Veselinović i Svetlana Šeatović, predsednik, doneo je 15. aprila jednoglasnu odluku o pobedniku Radojčiću, što je objavljeno na onlajn sednici Zadužbine.

Kako stoji u obrazloženju žirija, nagrada “Desanka Maksimović” dodeljuje se za ukupan doprinos srpskoj poeziji, a Saša Radojčić je pesnik koji je autentičnim pesničkim opusom uspešno sintetizovao filozofska znanja, sveopštu eruduciju i jednostavnost pesničkog izraza.

Takođe, žiri je naveo da autor predstavlja liniju srpske poezije usmerene na tradiciju pesništva, sofisticiran iskaz i originalnost oslonjenu na lično iskustvo, čime je dao poseban doprinos razvoju srpske poezije.

Saša Radojčić (1963), rođen u Somboru, diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, dok na Fakultetu likovnih umetnosti u prestonici predaje predmet Filozofija umetnosti, kao redovni profesor.

Objavio je 8 zbirki pesama: “Uzalud snovi” (1985), “Kamerna muzika” (1991), “Amerika i druge pesme” (1994), “Elegije, nokturna, etide” (2001), “Četiri godišnja doba” (2004), “Cyber zen” (2013), “Duge i kratke pesme” (2015), “To mora da sam takođe ja” (2020).

Pored pesničkog opusa Radojčić je objavio 5 knjiga kritika i ogleda i 5 teorijskih knjiga o filozofiji umetnosti i pesništvu.

Takođe je preveo sa nemačkog jezika 11 filozofskih i teorijskih dela mnogih velikih autora.

Laureat nagrade kao sveobuhvatna pesnička i filozofska ličnost ostavio je veoma dubok pečat u srpskoj poeziji odabranim zbirkama koje su jedinstven spoj pesništva i filozofskog znanja.

Za poeziju je dobio nagrade: “Branko Ćopić”, “Đura Jakšić”, “Venac Laze Kostića”, “Lenkin prsten”, Zmajevu nagradu i Disovu nagradu za celokupno pesničko delo.

Osim pesništva, dobitnik je i nagrade “Milan Bogdanović” za književnu kritiku.

Smislom za esencijalne vrednosti, iskazane jednostavnim jezikom, Radojčić se približava važnim aspektima stvaranja Desanke Maksimović i to najviše u delu njene refleksivne lirike.

Novim stilom autor poput velike pesnikinje suptilno detektuje promene koje donosi današnje vreme, iskazuje strepnju i nedoumice pred pitanjima čovekove egzistencije i umetničkog stvaranja.

Nagrada “Desanka Maksimović” biće dodeljena 17. maja u Brankovini ili u Beogradu u skladu sa epidemiološkim merama i svim okolnostima vezanim za protokol manifestacije, a o čemu će Zadužbina obavestiti javnost.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?