MISLI I PORUKE SVETIH LIČNOSTI: Narodni muzej 177. godišnjicu slavi velikom izložbom grčkih ikona
U VIZANTIJSKOJ teologiji poštovanje ikona omogućavalo je pobožnima direktnu vezu sa božanskim, a ova odlika tih vrednih umetničkih i religijskih slika, iz bogatog fonda Narodnog muzeja, upravo će moći da se vidi na postavci kojom će danas naša krovna muzejska institucija obeležiti 177. godišnjicu osnivanja. Tako će večeras u 19 časova, u Velikoj galeriji na drugom spratu, potpredsednica Vlade RS i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković otvoriti izložbu "Pod zlatnim i plavim nebom. Ikone grčkih majstora od 15. do 19. veka u Narodnom muzeju".
Foto Arhiva
Postavka, čiji je autor muzejski savetnik Branka Ivanić, kako kažu u najavi, odražava stručni i naučni rad kustosa Odeljenja za srednji vek i rad na konzervaciji i restauraciji. Čini je 147 ikona nastalih na teritoriji tradicionalnih grčkih zemalja, kao i sa šireg područja u okviru Osmanskog carstva i susednih zemalja u kojem su uticaji grčke kulture ostali prepoznatljivi.
Ikona je bila nezaobilazni predmet svakodnevice pravoslavnog sveta, piše u najavi izložbe:
- Neotuđivi deo ikone je signatura, ime svetitelja ili kompozicije. Svoje misli i poruke, sveta ličnost direktno i u realnom vremenu saopštava posmatraču tekstom, najčešće ispisanim na razvijenom svitku u ruci. Odnoseći sa na isti pojam, tekst i slika zajedno čine ikonu živom u duhu onoga koji je posmatra, u trenutku dok je posmatra, učeći da se čast koja se ukazuje slici prenosi na njen prototip.
Reč je o delima italo-kritskog ikonopisnog stila, koja datiraju između 15. i 18. veka. Taj stil karakterističan je za područje istočnog Mediterana i Jadrana, za koji je karakterističan susret pravoslavnog i katoličkog uticaja. Jedan deo izloženih ikona najverovatnije potiče iz radionica kritskih slikara, kao što su Andrija Rico, Nikola Zafuris, ili Jeremija Paladas.
Drugu grupu grčkih ikona iz kolekcije nacionalnog muzeja čine one koje su nastale van neposrednog uticaja italo-kritskog slikarstva, u kontinentalnim oblastima Balkana, tada pod vlašću Turaka. Na njima se prepoznaje dodir sa Kosturskom školom, koja je bila izuzetno značajna za očuvanje slikarske baštine Balkana turskog doba. Poseban deo izložbe predstavljaju ikone iz Svete zemlje.
ISTRAJNI BAŠTINICI
IKONE grčkih slikara su najmnogobrojnije u Zbirci poslevizantijske umetnosti novog veka. Najveći priliv grčkih ikona u Narodni muzej, bio je između 1955. i 1975. zbog migracija stanovništva sa jugoistoka i iz zapadnih krajeva SFRJ. Tim višegodišnjim otkupima formirana je posebna celina u kolekciji, koja svedoči o poštovanju i rasprostranjenosti grčkih ikona kod Srba, istrajnih baštinika vizantijske kulture.
Preporučujemo
Pooštrena pravila za dodelu Oskara: AI glumci i scenaristi ne mogu biti nominovani
02. 05. 2026. u 23:00
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)