NASTAVNICI LIKOVNOG PREDAJU HEMIJU I FIZIKU: Približava se upis nove generacije brucoša, a interesovanje za nastavne smerove nikad manje
SKORO 90 odsto učenika srednjih škola u Srbiji odluku o tome šta će upisati donosi vrlo pragmatično - upisuju ono što će im doneti dobru zaradu.
Filološki fakultet
Između profesije kojom bi voleli da se bave i one koja će im doneti novac - biraju novac. Najviše zbog takvog stava trpe nastavnički smerovi na fakultetima, jer retko koji srednjoškolac sebe vidi u prosveti. Tako nastavnički fakulteti upis nove generacije brucoša dočekuju sa starim problemom - deca ne žele da upisuju smerove koji ih vode na posao u učionice.
Na ovo je ukazano na tribini "Kriza obrazovnog sistema - manjak brucoša i ugroženost nastavničke profesije" na kojoj su o ovom problemu diskutovali četiri dekana nastavničkih fakulteta, predstavnici Foruma beogradskih gimnazija i Filozofskog fakulteta. Dekani Goran Roglić, Iva Draškić Vićanović, Ivan Belča i i Velimir Šećerov podsetili su na Platformu u kojoj su sa još četvoro kolega predložili rešenja za poboljšanje statusa prosvetnih radnika. Platforma je urađena pre više od godinu dana, usvojio ju je Senat Univerziteta u Beogadu nakon čega je predata Vladi Srbije. Od tada - stoji u fioci.
Dekan Hemijskog fakulteta prof. dr Goran Roglić rekao je da od Ministarstva prosvete nisu dobili informaciju koliko nastavnika nedostaje u Srbiji i koliko će ih faliti za pet godina po regionima.
Đaci imućniji od profesora
NA Filološkom fakultetu najveći problem sa upisom brucoša ima smer srpski jezik i književnost jer stueneti koji to upišu zanaju da nemaju drugi izlaz osim da se zaposle u nastavi. Dekan ovog fakulteta prof. dr Iva Draškić Vićanović kaže da srednjoškolci rado upisuju enegeski ili nemački jezik, ali ne nameravaju da rade u školi.
Ona je ocenila da su mnogi đaci imućniji od nastavnika koji im predaju, i navela primer iz jedne škole u kojoj je đak nastavniku rekao: - ti da si umeo nešto bolje da radiš, ne bi bio ovde za male pare.
- To je veoma važan podatak pogoto kad je reč o regionima, jer se u univerzitetskim centrima škole snalaze, pa anagažuju studente, ali u manjim mestima događa se da nastavnik likovnog predaje fiziku i hemiju - kazao je Roglić.
Ilistrujući koliko je vrtoglav pad interesovanja za nastavničku profesiju, on je naveo podatke prema kojima je 2015. godine nastavniči smer na Hemijskom fakultetu upisalo 26 brucoša, a 2023. svega tri. Na fiziku se 2015. godine upisalo 26 brucoša, a 2023. - sedam.
Kao veliki problem, prof. Roglić je naveo i sve slabije znanje koje brucoši donose iz srednje škole na fakultete, što se na prirodnim naukama najlakše primeti.
Preporučujemo
PUTINOV SPECIJALAC: Gotovo je sa Grenlandom, neka se spremi Kanada?
SJEDINjENE Američke Države su već odlučile o sudbini Grenlanda, da li je na redu Kanada, zapitao se Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika Vladimir Putina za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
06. 01. 2026. u 12:49
BRITANCI TVRDE: Ovo je Trampov plan za Grenland, pogledajte šta nudi američki predsednik
SJEDINjENE Američke Države žele da ponude Grenlandu sporazum o slobodnom pridruživanju, sličan onom koje Vašington ima sa pojedinim malim državama u Tihom okeanu, saznaje Ekonomist.
06. 01. 2026. u 14:39
KAKO IZGLEDA ŽIVOT U NAJHLADNIJEM MESTU NA SVETU? Selo u kojem se automobili ne gase, telefoni ne rade, a deca idu u školu na –50°C
PROSEČNA temperatura u gradu zimi pada na -58 stepeni Celzijusa...
07. 01. 2026. u 18:20
Komentari (0)