NASTAVNICI LIKOVNOG PREDAJU HEMIJU I FIZIKU: Približava se upis nove generacije brucoša, a interesovanje za nastavne smerove nikad manje
SKORO 90 odsto učenika srednjih škola u Srbiji odluku o tome šta će upisati donosi vrlo pragmatično - upisuju ono što će im doneti dobru zaradu.
Filološki fakultet
Između profesije kojom bi voleli da se bave i one koja će im doneti novac - biraju novac. Najviše zbog takvog stava trpe nastavnički smerovi na fakultetima, jer retko koji srednjoškolac sebe vidi u prosveti. Tako nastavnički fakulteti upis nove generacije brucoša dočekuju sa starim problemom - deca ne žele da upisuju smerove koji ih vode na posao u učionice.
Na ovo je ukazano na tribini "Kriza obrazovnog sistema - manjak brucoša i ugroženost nastavničke profesije" na kojoj su o ovom problemu diskutovali četiri dekana nastavničkih fakulteta, predstavnici Foruma beogradskih gimnazija i Filozofskog fakulteta. Dekani Goran Roglić, Iva Draškić Vićanović, Ivan Belča i i Velimir Šećerov podsetili su na Platformu u kojoj su sa još četvoro kolega predložili rešenja za poboljšanje statusa prosvetnih radnika. Platforma je urađena pre više od godinu dana, usvojio ju je Senat Univerziteta u Beogadu nakon čega je predata Vladi Srbije. Od tada - stoji u fioci.
Dekan Hemijskog fakulteta prof. dr Goran Roglić rekao je da od Ministarstva prosvete nisu dobili informaciju koliko nastavnika nedostaje u Srbiji i koliko će ih faliti za pet godina po regionima.
Đaci imućniji od profesora
NA Filološkom fakultetu najveći problem sa upisom brucoša ima smer srpski jezik i književnost jer stueneti koji to upišu zanaju da nemaju drugi izlaz osim da se zaposle u nastavi. Dekan ovog fakulteta prof. dr Iva Draškić Vićanović kaže da srednjoškolci rado upisuju enegeski ili nemački jezik, ali ne nameravaju da rade u školi.
Ona je ocenila da su mnogi đaci imućniji od nastavnika koji im predaju, i navela primer iz jedne škole u kojoj je đak nastavniku rekao: - ti da si umeo nešto bolje da radiš, ne bi bio ovde za male pare.
- To je veoma važan podatak pogoto kad je reč o regionima, jer se u univerzitetskim centrima škole snalaze, pa anagažuju studente, ali u manjim mestima događa se da nastavnik likovnog predaje fiziku i hemiju - kazao je Roglić.
Ilistrujući koliko je vrtoglav pad interesovanja za nastavničku profesiju, on je naveo podatke prema kojima je 2015. godine nastavniči smer na Hemijskom fakultetu upisalo 26 brucoša, a 2023. svega tri. Na fiziku se 2015. godine upisalo 26 brucoša, a 2023. - sedam.
Kao veliki problem, prof. Roglić je naveo i sve slabije znanje koje brucoši donose iz srednje škole na fakultete, što se na prirodnim naukama najlakše primeti.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)