NAUČNIM RADOM IZBILI NA 376 MESTO: Akademska zajednica nije iznenađena visokim rangom BU na listi Global 2000
Uspeh Univerziteta u Beogradu koji je prema najnovijoj listi Global 2000 Centra za svetsko rangiranje univerziteta, pozicioniran u prvih 1,8 odsto univerziteta od ukupno 20.966 rangiranih ustanova širom sveta - nije iznenadio akademsku zajednicu.
Rektorat UB na putu povratka u elitu, Foto Z. Jovanović
Kako nam je rekao prof. dr Branislav Boričić doskorašnji prorektor za međunarodnu saradnju, BU oduvek se visoko kotirao na raznorodnim rangiranjima.
- Na ovako dobar plasaman, visoko 376. mestu od ukupno 20.966 rangiranih svetskih univerziteta, dominantno su uticali kvalitetan naučno-istraživački rad i, kao njegova logična posledica, kvalitetno obrazovanje koje studentima mogu da pruže fakulteti - kaže prof. Boričić.
Pri rangiranju gldani su indikatori iz četiri oblasti - obrazovanje, mogućnost zapošljavanja, akademska dostignića nastavnog osoblja i broj i kvalitet objavljenih naučnih radova u viskocitiranim i uticajnim časopisima. Prof. Boričić naglašava da su naši profesori, studenti i studijski programi, u proseku, među tri odsto najboljih na svetu.
- Oko 5.000 doktora nauka i oko 90.000 studenata čine dugoročno stabilan naučno-istraživački i obrazovni potencijal BU - kaže Boričić. - Broj naučnih radova objavljenih u vrhunskim međunarodnim časopisima za poslednju deceniju, oscilira između 3.000 i 5.000 godišnje. Precizne podatke o zapošljavanju naših studenata nemam, ali imam utisak da smo i u tom domenu, kao visokoškolska institucija visoko kotirani u nacionalnim okvirima. Mene lično zabrinjava to što veliki broj naših kompetentnih diplomaca profesionalnu karijeru gradi u inostranstvu.
Najsveobuhvatnije rangiranje
Global 2000 Centar za svetsko rangiranje univerziteta, inače, sprovodi najsveobuhvatnije akademsko rangiranje univerziteta u svetu. Ono što je dodatno jedinstveno za ovu listu je to da se jednaki značaj daje indikatorima koji su vezani kako za nastavno osoblje, tako i za same studente. Povodom ovog uspeha, čestitke rektoru prof. dr Vladanu Đokiću, profesorima, istraživačima i studentima Univerziteta u Beogradu uputio je predsednik Centra za svetsko rangiranje univerziteta dr Nasim Mahasen.
U nekim indikatorima BU stoji bolje u nekim lošije, pa je tako zauzeo prvo mesto u Srbiji, a 153. u Evropi, kada je reč o rangiralju obrazovanja je na 498. mestu, a po istraživanjima na 343. mestu.
- Ovo je, verujem, i dobar povod da se u celom društvu povede dijalog o obrazovanju kao najznačajnijem preduslovu za stabilan ekonomski rast i prosperitet - kaže profesor Boričić.
Uspehom našeg najvećeg i najstarijeg univerziteta nije iznenađen ni dekan Fakulterta organizacionih nauk prof. dr Milan Martić:
- Zaposleni na Univerzitetu su postigli zavidne rezultate kako u pogledu ukupnog broja objavljenih radova, tako i broja radova u vodećim časopisima, dok su se posebno istakli kroz aspekt citiranosti - naglašava prof. Martić.
Preporučujemo
JOŠ ČETIRI MEDALjE ZA SRBIJU: Uspeh mladih informatičara na masteru u Rumuniji
02. 12. 2025. u 11:46
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)