VRŠNJACIMA IZ EVROPE OPISALI NAŠE OBIČAJE - PROJEKAT "BOŽIĆNA ČESTITKA" ĐAKA OŠ "BORA STANKOVIĆ" IZ BEOGRADA
U OKVIRU školskog projekta "Božićna čestitka", koji podstiče međunarodnu saradnju i negovanje kulturne razmene, učenici Osnovne škole "Bora Stanković" iz Beograda poslali su praznične čestitke na nemačkom jeziku vršnjacima u četiri evropske zemlje - u Švedsku, Francusku, Dansku i Grčku. Takođe, oni su dobili čestitke od svojih vršnjaka iz škola u ovim evropskim državama.
privatna arhiva
Nastavnica nemačkog jezika Dragica Maksimović kaže nam da je projekat zamišljen kao simbol prijateljstva, međusobnog uvažavanja i upoznavanja različitih običaja i kulture povodom proslave Božića i Nove godine.
- Moji đaci su naučili kako da na nemačkom jeziku napišu čestitku za Božić i Novu godinu, da opišu običaje uz koje se proslavljaju ovi praznici u svojim porodicama i Beogradu - kaže nam ova nastavnica. - Takođe su naučili da adresiraju pismo i da samostalno svojim sredstvima čestitke u formi pisma pošalju drugarima iz Evrope. Pisanje čestitki na nemačkom jeziku bilo je veliki izazov za decu petog razreda, jer oni nemački uče tek četiri meseca. Oni su mnogo uživali u učenju i izradi čestitki.
Naša sagovornca naglašava da je ovaj projekat planirala nekoliko godina jer nije jednostavno povezati se sa kolegama profesorima nemačkog jezika u drugim državama.
Ali, uspeli su da se povežu, pa je projekat saradnje i slanja božićnih čestitki organizovao nastavnik iz Švedske iz Stokholma Andreas Malender. U projektu još učestvuju i nastavnici Sofi iz Francuske, Kristina iz Grčke i Dejzi iz Danske.
Pisma za Nišku Banju
OVO nije prvi projekat koji nastavnica Dragica Maksimović radi sa svojim đacima. Pre dve i po godine realizovan je projekat "Pišem ti pismo" koji je podrazumevao da đaci OŠ "Bora Stanković" i škole "Ivan Goran Kovačić" iz Niške Banje pišu pisma jedni drugima na nemačkom jeziku.
- Andreas je povezao nastavnike nemačkog jezika iz ovih zemalja i oformio tim - pojašnjava nastavnica Dragica Maksimović. - Cilj projekta je vežbanje nemačkog jezika, učenje o kulturi i običajima u drugim zemljama, podizanje samopouzdanja kod učenika da koriste nemački jezik u pisanoj formi i motivisanje učenika da uče jezik kroz zabavne i korisne sadržaje. Istovremeno, projekat "Božićna čestitka" ostaje primer dobre prakse međunarodne saradnje, u kojoj su učenici, uz razumevanje okolnosti i zajednički napor, uspeli da prenesu poruku praznične radosti i prijateljstva širom Evrope.
Međutim, naši đaci su osim pisanja pisama morali da se pozabave i prikupljanjem novca za finansijski deo projekta koji podrazumeva plaćanje poštarine za slanje pisama u inostranstvo. Jer, škola "Bora Stanković" nije imala sredstva za finansiranje troškova poštarine u iznosu od 4.000 dinara, pošto je, imajući u vidu postojeće budžetske prioritete i ograničena sredstva, procenila da u tom trenutku nije u mogućnosti da izdvoji navedeni iznos za ovu namenu.
privatna arhiva
- U želji da projekat ipak bude realizovan, učenici su pokazali visok stepen odgovornosti, solidarnosti i posvećenosti - kaže ponosno Dragica Maksimović. - Zajedničkim dogovorom, đaci su samostalno prikupili sredstva za poštarinu i lično poslali čestitke svojim vršnjacima u inostranstvu, čime su projekat uspešno priveli kraju. Učenici 8-5 odeljenja su napravili biznis tim i predvođeni učenicom Sarom Ignjatović istražili mogućnost minimalnih troškova.
A Sara Ignjatović izvodi računicu pa kaže da je cena poštarine za slanje jedne čestitke u Evropsku uniju 120 dinara, ali ako u jednu veliku kovertu koja košta 15 dinara spakuju 10 čestitki i pošalju je kao obično pismo - to ih košta 370 dinara.
Uz pomoć roditelja i uz izdvajanja iz sopstvenog džeparca - ovi đaci uspešno su završili projekat "Božićna čestitka".
Preporučujemo
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (0)