SOLIDARNOST KAO CIVILIZACIJSKI IZBOR: Put ka zajedničkoj budućnosti
Solidarnost nije apstraktan pojam niti puka moralna parola — ona je živi izraz međusobne povezanosti ljudi i zajednica. Kao vrednost duboko utemeljena u evropskoj istoriji i kulturi, solidarnost podrazumeva spremnost na podršku, deljenje odgovornosti i svest da lični i kolektivni napredak ne mogu postojati izolovano.
Foto: freepik
Međunarodni dan ljudske solidarnosti, koji se obeležava 20. decembra, podseća nas da su zajedništvo i uzajamna pomoć neophodni odgovori na složene izazove savremenog sveta. U vremenu globalnih kriza, solidarnost prestaje da bude isključivo etička vrednost i postaje praktičan preduslov održivog razvoja.
Od istorijske ideje do društvene prakse
Koreni solidarnosti mogu se pratiti do početka 19. veka, kada su ideali slobode, jednakosti i bratstva postali pokretačka snaga društvenih promena. Industrijska revolucija i nastanak radničkih pokreta doneli su prve organizovane oblike solidarnog delovanja — udruživanje u cilju zaštite dostojanstva rada, boljih uslova života i socijalne sigurnosti. Bečki kongres 1815. godine, održan nakon Napoleonovih ratova, predstavlja jedan od prvih istorijskih pokušaja institucionalizacije međudržavne solidarnosti. Evropske sile su tada prepoznale da trajni mir i stabilnost mogu postojati samo kroz saradnju i zajedničku odgovornost. Tokom 20. veka, solidarnost je dobila snažan politički i društveni izraz. Pokreti za ljudska prava, borba protiv kolonijalizma i autoritarnih režima, kao i simboličan pad Berlinskog zida 1989. godine, pokazali su da zajedničko delovanje naroda može dovesti do dubokih i trajnih promena.
Solidarnost u kontekstu održivog razvoja
U savremenom svetu, solidarnost je neodvojiva od koncepta održivog razvoja. Klimatske promene, siromaštvo, migracije i rastuće nejednakosti ne poznaju granice i ne mogu se rešavati izolovano. Ovi izazovi zahtevaju globalnu koordinaciju, ali i odgovornost na lokalnom nivou. Posebnu ulogu u tom procesu ima odgovorno poslovanje. Sve više kompanija prepoznaje da njihov uspeh nije merljiv isključivo profitom, već i uticajem na životnu sredinu i kvalitet života zajednica u kojima deluju. Održive prakse, etičko poslovanje i društvena odgovornost postaju standard, a ne izuzetak. Uloga Ujedinjenih nacija i globalni okvir Međunarodni dan ljudske solidarnosti ustanovile su Ujedinjene nacije 2006. godine, sa jasnim ciljem da solidarnost pozicioniraju kao jednu od ključnih vrednosti 21. veka. U Milenijumskoj deklaraciji UN-a, solidarnost je prepoznata kao temelj međunarodnih odnosa i preduslov za pravedniji svet. Ovaj datum naglašava značaj zajedničkog delovanja u iskorenjivanju siromaštva i gladi, kao i u smanjenju nejednake raspodele resursa — ciljeva koji stoje u srži Agende održivog razvoja. Solidarnost je neophodna i za efikasno suočavanje sa prekograničnim izazovima kao što su klimatske krize, pandemije, prirodne katastrofe i oružani konflikti. Istovremeno, ovaj dan služi kao podsetnik državama da poštuju preuzete međunarodne obaveze i aktivno rade na unapređenju ljudskih i socijalnih prava. Pojedinci, zajednice i organizacije podstiču se da razvijaju empatiju i aktivno učestvuju u humanitarnim i društveno odgovornim inicijativama.
Izazovi sadašnjosti i odgovori budućnosti
Iako se solidarnost danas suočava sa brojnim preprekama — od ekonomskih nejednakosti do migracionih i geopolitičkih kriza — ona ostaje jedan od najjačih alata za prevazilaženje podela. Kroz saradnju, odgovorno upravljanje resursima i zajedničke akcije, moguće je graditi društva koja su otpornija, pravednija i održivija. Ulaganje u obnovljive izvore energije, racionalno korišćenje prirodnih resursa i razvoj održivih lokalnih zajednica nisu samo tehnička rešenja — oni su izraz solidarnosti prema budućim generacijama. Solidarnost, kao civilizacijski izbor, ostaje ključni uslov za stvaranje sveta u kojem napredak nije privilegija malobrojnih, već zajedničko dostignuće svih.
Preporučujemo
DEKARBONIZACIJA DANAS ZA ODRŽIVU PLANETU SUTRA
28. 01. 2026. u 11:44UN cilj 7, 13
ČISTA ENERGIJA ZA SVE: Od vizije do održive budućnosti
26. 01. 2026. u 16:18UN cilj 7, 13
ZNANjE POKREĆE BUDUĆNOST: Moć mladih u zajedničkom kreiranju obrazovanja
24. 01. 2026. u 16:22UN cilj 4
FICO ŠOKIRAN PONAŠANjEM TRAMPA: Vidno uznemiren susretom alarmirao Evropu
SLOVAČKI premijer Robert Fico rekao je liderima Evropske unije na samitu prošle nedelje da ga je "šokiralo" raspoloženje predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa tokom njihovog sastanka u Mar-a-Lagu, izjavilo je više evropskih diplomata, objavio je danas briselski Politiko.
28. 01. 2026. u 07:48
VOJSKA NA ULICAMA PEKINGA Kina u fazi unutrašnjeg obračuna: Hapšenja u vrhu armije za izdaju u korist SAD (VIDEO)
KINA se suočava sa jednim od najtežih trenutaka unutrašnje političko-bezbednosne nestabilnosti u poslednjoj deceniji.
28. 01. 2026. u 07:00
SPAS U 10 SEKUNDI: Kako sami sebi možete da pomognete u slučaju srčanog udara
INFARKT je jedan od najčešćih uzroka iznenadne smrti, i to sve češće kod mladih osoba.
29. 01. 2026. u 07:41
Komentari (0)