ODRŽIVOST U ENERGETSKOM SEKTORU: Zajedničkim naporima i sinergijom obezbedićemo bolju budućnost
ODRŽIVOST u energetskom sektoru je veoma važna tema koja se odnosi na način proizvodnje, distribucije i potrošnje energije u skladu sa ekološkim, ekonomskim i socijalnim ciljevima.

Foto: Shutterstock
Održiva energija je ona koja se zasniva na obnovljivim izvorima, kao što su Sunce, vetar, voda i biomasa, koji ne ispuštaju štetne emisije gasova sa efektom staklene bašte i ne smanjuju zalihe prirodnih resursa. Održiva energija takođe podrazumeva energetsku efikasnost, odnosno smanjenje potrošnje energije uz očuvanje kvaliteta života i rasta privrede. Energetska održivost je izazov za mnoge zemlje, posebno one koje su zavisne od uvoza fosilnih goriva, kao što su nafta, gas i ugalj, koji su skupi, nestabilni i štetni po životnu sredinu . Dostizanje zadovoljavajućeg stepena održivosti zahteva promenu energetske paradigme, odnosno prelazak sa centralizovanog, prljavog i neefikasnog sistema na decentralizovan, čist i inteligentan sistem.
Ovi koraci podrazumevaju ulaganje u razvoj i primenu novih tehnologija, infrastruktura i politika koje će omogućiti veću proizvodnju i korišćenje obnovljive energije, bolje upravljanje potražnjom i mrežom, te veće učešće građana i zajednica u energetskoj tranziciji.
Energetska održivost ima brojne prednosti za društvo i okolinu, kao što su:
- smanjenje zavisnosti od uvoza energije i povećanje energetske bezbednosti i suvereniteta;
- smanjenje troškova energije i povećanje konkurentnosti privrede;
- smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i doprinos borbi protiv klimatskih promena;
- stvaranje novih radnih mesta i prilika za razvoj lokalnih i ruralnih područja;
- poboljšanje kvaliteta vazduha i zdravlja stanovništva;
- povećanje socijalne pravde i solidarnosti u pristupu energiji.
Iako je ključna za postizanje ciljeva održivog razvoja, predstavlja i izazov koji zahteva saradnju i koordinaciju svih aktera, na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Foto: Shutterstock
To uključuje vladine institucije, regulatorna tela, energetske kompanije, finansijske institucije, naučne i obrazovne ustanove, civilno društvo, medije i širu javnost. Svaki od ovih aktera ima svoju ulogu i odgovornost u promovisanju i sprovođenju energetske održivosti, kroz zakonodavni, regulatorni, investicioni, istraživački, edukativni, informativni i participativni okvir.
Šta to znači u praksi proverili smo u jednoj od naših najvećih energetskih kompanija – NIS-u. Oni navode da portfolio projekata NIS-a uzima u obzir prioritet energetske tranzicije u Srbiji, te kompanija realizuje projekte koji, između ostalog, doprinose ostvarenju ciljeva smanjenja emisije ugljenika na nivou Pariskog sporazuma. Iako su nafta i gas i dalje osnovni biznis NIS-a, u kompaniji rade na inovativnim tehnologijama, diverzifikaciji poslovanja i upotrebi obnovljivih izvora energije. Tako su do sada na 15 benzinskih stanica kompanije u Srbiji ugrađeni solarni paneli koji štede energiju, ali daju i značajne ekološke koristi. Godišnje smanjenje emisija CO2 na tim objektima kompanije procenjuje se na više od 600 tona.
Pored toga, kompanija je u saradnji sa partnerima izgradila modernu termoelektranu-toplanu u Pančevu, gde se toplotna i električna energija proizvode iz ekološki čistijeg goriva – prirodnog gasa. U NIS-u ističu i da su od 2013. godine realizovali program kogeneracije putem kog se gas koji je ranije spaljivan na baklji sada koristi za proizvodnju toplotne i električne energije. Obe vrste energije se koriste za potrebe kompanije, ali se struja prodaje i na tržištu, tako da NIS ima finansijske efekte ovog programa. Tu su, naravno, i pozitivni efekti na zaštiti životne sredine jer se smanjuju emisije gasova u atmosferu. U NIS-u navode da će u narednom periodu raditi i na projektu vetropark, daljoj izgradnji solarnih panela na svojim objektima, kao i na projektima iskorišćenja i skladištenja ugljen-dioksida.

FUDBALSKI SVET U ŠOKU! Diogo Žota poginuo u saobraćajnoj nesreći
Užasne vesti dolaze nam iz fudbalskog sveta, pošto inostrani mediji javljaju da je poginuo Diogo Žota (28), poznati fudbaler Liverpula. Užasne vesti potvrđene su iz više izvora.
03. 07. 2025. u 10:08

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi
JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.
01. 07. 2025. u 11:45

REAGOVALA I POLICIJA: Uhvatila rođenog oca sa ljubavnicom - napravila HAOS na ulici (VIDEO)
BROJNI žitelji kolumbijskog grada Santa Marte svedočili su nedavno dramatičnim scenama nakon što je jedna 19-godišnja devojka presrela automobil u kojem se njen otac nalazio u društvu ljubavnice.
02. 07. 2025. u 20:26
Komentari (0)