ENERGIJA ZA BUDUĆNOST: Solarne elektrane

Kristina Špirković

14. 02. 2025. u 10:29

OBNOVLjIVI izvori energije (OIE) postaju ključni faktor u energetskoj tranziciji, a među najistaknutijim tehnologijama u toj oblasti svakako je solarna energija.

ЕНЕРГИЈА ЗА БУДУЋНОСТ: Соларне електране

Foto: Shutterstock

Solarna energija u Srbiji, kao i u Evropi, ima izuzetnu perspektivu. S obzirom na ubrzani razvoj tehnologije i rastući broj korisnika i prozjumera, sve je jasnija potreba za snažnijim ulaganjima i podrškom državnih i privatnih sektora.

U Evropskoj uniji je prošle godine prvi put proizvedeno više struje iz solarne energije nego iz uglja

Evropa prelazi na solarnu energiju: Tranzicija u proizvodnji struje

Ove godine zabeležen je istorijski trenutak u Evropskoj uniji, kada je solarna energija prvi put nadmašila ugalj u proizvodnji struje. Prema saopštenju istraživačkog centra Ember, solarna energija je postala dominantni izvor za proizvodnju električne energije u EU. Ovaj trend predstavlja jasnu smernicu za dalji razvoj energetske politike. Uzimajući u obzir ovu evropsku statistiku, može se uočiti rastući interes za OIE u celom regionu, uključujući Srbiju.

 

Prozjumeri u Srbiji: Novi oblik energetske samostalnosti

Srbija takođe beleži značajan napredak u primeni solarnih tehnologija kroz rast broja prozjumera – krajnjih korisnika koji postaju i proizvođači energije. Prema podacima Elektrodistribucije Srbije, trenutno je u registar prozjumera upisano više od 4.300 objekata, sa ukupnom instalisanom snagom većom od 84 MW. Ovaj trend je naročito prisutan među crkvama, vrtićima i stambenim zgradama, što ukazuje na širenje svesti o prednostima korišćenja solarne energije. Ovaj model energetske samostalnosti doprinosi smanjenju emisije ugljen-dioksida i predstavlja značajan korak ka održivijoj energiji u Srbiji.

 

Primer dobre prakse: Od kompanije do javnih objekata

Kroz svoju praksu izgradnje solarnih elektrana na različitim objektima, kompanija NIS pokazuje kako mogu da se integrišu OIE u poslovanje jedne naftne kompanije i ujedno doprinese zajedničkoj energetskoj tranziciji. Kompanija NIS je solarne elektrane izgradila na svojim objektima, ali i doprinosi da se na javnim ustanovama širom Srbije primeni ova tehnologija. Ovi projekti ne samo da podržavaju prelaz na obnovljive izvore energije, već i doprinose edukaciji i promociji održivih praksi među širim krugom korisnika.

Kompanija NIS je prepoznala potencijal solarnih elektrana i izgradila ih na velikom broju svojih objekata u Srbiji, i to u Rafineriji nafte Pančevo, fabrici za proizvodnju pijaće vode „Jazak“ i 45 benzinskih stanica širom zemlje. Na ovim maloprodajnim objektima trenutno se postavljaju specijalne nalepnice, čime će potrošačima biti ukazano da se napajaju solarnom energijom. NIS je, istovremeno, i prva kompanija u našoj zemlji koja je samostalno sprovela i finansirala javni konkurs za podršku izgradnji solarnih elektrana na objektima ustanova od javnog značaja u okviru programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“. U okviru ovog programa, izabrano je 40 projekata ustanova koje posluju u različitim oblastima, a koji će biti realizovani u 13 gradova i opština koje učestvuju u programu „Zajednici zajedno“. Ovaj projekat je samo jedan od mnogih koje NIS sprovodi kako bi podržao održivu energetsku tranziciju u Srbiji.

 

Zajednički napori za budućnost

Važno je osvrnuti se na značaj energetske efikasnosti i ulogu solarne energije u postizanju održivog razvoja. Naša zemlja, uz podršku odgovornih kompanija, može učiniti ključne korake ka energetskoj budućnosti u kojoj će značajnu ulogu imati upravo obnovljivi izvori energije.

S obzirom na trenutne inicijative, ali i na rastući broj prozjumera i inicijativa u javnim i privatnim sektorima, očekuje se da će u budućnosti solarna energija postati sve značajniji element u proizvodnji električne energije kako za pojedince, tako i za čitavu privredu. 


 


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POREKLO ĐINĐIĆA: Koreni sa KiM - otac pukovnik JNA, majka Bosanka

POREKLO ĐINĐIĆA: Koreni sa KiM - otac pukovnik JNA, majka Bosanka

PORODICI je bilo jasno od rođenja Zorana Đinđića da se radi o posebnom detetu koje se razlikovalo od većine svoje generacije i po razmišljanju i po ponašanju. Sa sestrom Gordanom Đinđić Filipović imao je neverovatno blizak odnos, te uprkos brojnim obavezama koje su došle sa pozicijom premijera Srbije, uvek je imao vremena za njihove duge razgovore.

14. 02. 2025. u 14:20

Komentari (0)

NOVA ADRESA, ISTI HUMANI CILJEVI: Fondacija Mozzart nastavlja plemenitu misiju i u 2025. godini