KOSMIČKI „MONSTRUM“: U deliću sekunde oslobodio toliko energije koliko Sunce emituje za 100.000 godina
MAGNETAR je neutronska zvezda sa izuzetno jakim magnetnim poljem koji često sija spektakularno jako i bez upozorenja.
Ilustracija / Foto Depositphotos
Magnetari mogu biti hiljade puta svetliji od našeg Sunca, ali njihove erupcije su kratke i nepredvidive pa su izazov za astrofizičare da ih pronađu i prouče.
Istraživači su nedavno uspeli da uhvate jednu od ovih erupcija i izračunaju oscilacije u sjaju magnetara za vreme erupcije. Otkrili su da je magnetar oslobodio onoliko energije koliko naše Sunce proizvede za 100.000 godina, i to za samo deseti deo sekunde!
Neutronska zvezda nastaje urušavanjem masiva zvezde na kraju njenog života. Kako zvezda umire u eksploziji supernove, atomi, protoni i elektroni u njenom jezgru bivaju smrvljeni u komprimovanu masu koja kombinuje intenzivnu gravitaciju sa velikom brzinom rotacije i moćne magnetne sile. Rezultat, neutronska zvezda, ima masu od 1,3 do 2,5 solarne mase (jedna solarna masa je masa našeg Sunca) koncentrisanu u sferu prečnika samo 20 kilometara.
Materija u neutronskim zvezdama je tako gusto zbijena da bi masa veličine kocke šećera bila teška 900 miliona tona, a gravitaciona sila neutronske zvezde je toliko jaka da bi mekana bombona koja bi udarila o površinu zvezde, oslobodila snagu do 1.000 hidrogenskih bombi.
Magnetari su najmoćniji magnetni objekti u univerzumu. Naše Sunce je bledi izvor svetlosti u poređenju sa ovim sjajnim, gustim zvezdama, čak i kada nisu u erupciji.
- Čak i u neaktivnom stanju, magnetari mogu biti 100.000 puta sjajniji od našeg sunca - rekao je Kastro-Tirado, profesor istraživanja na Institutu za astrofiziku Andaluzije pri Španskom istraživačkom savetu. "Ali u slučaju erupcije koji smo proučavali, GRB2001415 je oslobodio energija koje naše Sunce emituje za 100.000 godina", preneo je Astronomski magazin.
Ovaj magnetar nalazi se u galaksiji Skulptor, spiralnoj galaksiji udaljenoj oko 13 miliona svetlosnih godina od Zemlje, i "pravo je kosmičko čudovište", rekao je koautor studije Viktor Reglero, direktor UV laboratorije za obradu slika.
Džinovska erupcija je otkrivena 15. aprila 2020. instrumentom za praćenje interakcije atmosfere i svemira (ASIM) na Međunarodnoj svemirskoj stanici, objavili su istraživači nakon detaljnog proučavanja podataka, 22. decembra, u časopisu "Nejčr" (Nature).
Do sada je otkriveno oko 30 magnetara od otprilike 3.000 poznatih neutronskih zvezda, a ovo je najudaljenija erupcija magnetara do sada otkrivena.
rs.sputniknews.com
BONUS VIDEO - DAN KADA JE KONAČNO ZATVOREN ČERNOBILj: Posledice nuklearne katastrofe trajaće 24.000 godina
Preporučujemo
VELIKI DAN ZA NAUKU: Otvoreno ogromno glavno ogledalo svemirskog teleskopa "Džejms Veb"
08. 01. 2022. u 22:02
POLOVNI HRVATSKI "RAFAL" SE POKRAVIO ČIM JE POLETEO: Hitno morao da prekine let
JEDAN od borbenih aviona „Rafal“ Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva morao je u četvrtak da prekine planirani let zbog tehničkih problema koji su se pojavili pri poletanju.
16. 01. 2026. u 21:12
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)