CRNA RUPA POJELA DIVOVSKU ZVEZDU 30 PUTA MASIVNIJU OD SUNCA: Astronomi zabeležili najveći bljesak ikada

A.P.

17. 11. 2025. u 09:53

ASTRONOMI su bili svedoci neviđenog kosmičkog spektakla: najvećeg i najudaljenijeg bljeska ikada zabeleženog iz supermasivne crne rupe. Događaj, prikladno nazvan „Supermen“, dogodio se 10 milijardi svetlosnih godina od Zemlje, a na svom vrhuncu oslobodio je svetlost ekvivalentnu sjaju 10 milijardi Sunca. Uzrok ovog fenomena je džinovska crna rupa koja je progutala masivnu zvezdu, najmanje 30 puta veću od našeg Sunca, piše CNN.

ЦРНА РУПА ПОЈЕЛА ДИВОВСКУ ЗВЕЗДУ 30 ПУТА МАСИВНИЈУ ОД СУНЦА: Астрономи забележили највећи бљесак икада

Foto: Printscreen

„Oko 1 od 10.000 aktivnih crnih rupa pokazuje neku vrstu aktivnosti bljeska, ali ovo je toliko ekstremno da ga svrstava u posebnu kategoriju (što je otprilike događaj od 1 u milion)“, rekao je Metju Grejam, profesor astronomije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju i glavni autor studije o ovom fenomenu, objavljene u utorak u časopisu Nature Astronomy.

Ovaj bljesak ukazuje na postojanje ranije nepoznatih populacija džinovskih zvezda u blizini centara velikih galaksija, gde se takođe nalaze supermasivne crne rupe, i baca novo svetlo na složene interakcije između ova dva kosmička giganta.

Gozba džinovskih zvezda

„Supermen“ je prvi put primećen u novembru 2018. godine korišćenjem tranzijentnog objekta Zviki u opservatoriji Palomar u Kaliforniji. U početku, kaže Grejam, objekat nije delovao neobično, samo veoma svetlo, pa je tim astronoma pretpostavio da je to blazar - vrsta supermasivne crne rupe koja izbacuje energetske mlazeve materijala.

Pet godina kasnije, naučnici su ponovo pregledali rane podatke i primetili da signal, za koji se ranije smatralo da je blazar, stalno menja sjaj. Naknadnim posmatranjima koristeći druge teleskope, poput opservatorije V. M. Kek na Havajima, otkrili su da je izvor svetlosti mnogo svetliji i energičniji nego što se prvobitno mislilo.

Shvatili su da svetlost dolazi iz aktivnog galaktičkog jezgra, za koje se procenjuje da je 500 miliona puta veće od mase našeg Sunca. Nakon razmatranja nekoliko mogućih uzroka, tim je zaključio da je najverovatniji scenario takozvani događaj plimskog poremećaja - kada se zvezda previše približi crnoj rupi i njena gravitacija je rastrgne.

Bljesak je i dalje u toku, što znači da crna rupa i dalje aktivno proždire zvezdu. „Supermen“ je bio 30 puta svetliji na svom vrhuncu od bilo kog drugog poznatog bljeska crne rupe, a zvezda koju je proždirao imala je masu najmanje 30 puta veću od Sunca. Prethodni rekord držao je događaj nazvan „Strašna Barbika“, izazvan proždiranjem zvezde sa masom između tri i deset Sunca.

Pogled u daleku prošlost univerzuma

Tim nastavlja da prati bljesak kako vremenom bledi, iako vreme teče drugačije u blizini crne rupe nego na Zemlji. „Ovo je fenomen koji se naziva kosmološka vremenska dilatacija zbog istezanja prostora i vremena.“
„Ovo je verovatno najmasivnija zvezda ikada viđena kako je rastrgana od strane supermasivne crne rupe“, rekao je koautor studije K.E. Savik Ford. „Uzbudljivo je jer nam govori da masivne zvezde moraju da žive u i oko gasnih diskova koji okružuju supermasivne crne rupe.“

„Kako svetlost putuje kroz šireći se prostor da bi stigla do nas, njena talasna dužina se proteže, kao i samo vreme“, objasnio je Grejem. „Sedam godina ovde je dve godine tamo. Posmatramo događaj u usporenom snimku, četvrtinom brzine.“

Pošto se bljesak dogodio pre 10 milijardi svetlosnih godina, toliko je trebalo svetlosti da stigne do Zemlje. Svetlosna godina je udaljenost koju svetlost pređe za godinu dana, što je 9,46 milijardi kilometara.

Naučnici se nadaju da će pretraživanjem podataka i korišćenjem novih teleskopa, kao što je Vera C. Rubin u Čileu, moći da identifikuju više takvih retkih događaja.

Bljeskovi poput ovog otkrivaju prisustvo neverovatno masivnih zvezda u centrima galaksija. „Razumevanje zvezda u centrima galaksija (koliko ih ima, kakve su) u tako ranim vremenima u univerzumu daje nam novi način da istražimo celokupno formiranje galaksija“, rekao je Ford.

Dr Deni Milisavljević, vanredni profesor na Univerzitetu Perdju, koji nije bio uključen u studiju, ali je istraživao događaj „Strašna Barbika“, rekao je da otkriće predstavlja zapanjujući proboj.

„Ranije smo mislili o 'Strašnoj Barbiki' kao o bizarnoj, jedinstvenoj anomaliji, ali ova nova eksplozija je još ekstremnija, oslobađajući toliko energije da je kao da je celo Sunce potpuno pretvoreno u elektromagnetno zračenje“, napisao je. „Pripada novoj klasi ekstremnih nuklearnih tranzijenata (ENT), slabo shvaćenom fenomenu koji dovodi u pitanje naše trenutne modele o tome kako crne rupe i zvezde interaguju.“

Aleks Filipenko, ugledni profesor astronomije na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju, koji takođe nije bio uključen u istraživanje, dodao je da takvi događaji pružaju jedinstven uvid u najekstremnije procese u univerzumu.

„Kada supermasivna crna rupa iznenada eruptira u briljantnom bljesku, to astronomima daje mesto u prvom redu za neke od najekstremnijih fizika u Univerzumu“, napisao je. „Snimanjem ovog rekordnog bljeska, astronomi su otvorili novi prozor u ekstremnu fiziku galaktičkih centara, gde se zvezde, gas i gravitacija sudaraju u najnasilnijim laboratorijama Univerzuma.“

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SKANDAL ZBOG SRBIJE?! Evo šta se u Bosni desilo mnogim navijačima Rumunije!