MUKE FRANCUZA S RODNOM RAVNOPRAVNOŠĆU U JEZIKU: Problemi s novogovorom, ko su i šta rade građan.i-ke?

Rodna ravnopravnost u jeziku zadaje muke i drugim nacijama, kao što je Francuska koja izuzetno vodi računa o svom jezičkom nasleđu. Promene koje se zbog toga dešavaju u jeziku, stigle su i pred Senat.

МУКЕ ФРАНЦУЗА С РОДНОМ РАВНОПРАВНОШЋУ У ЈЕЗИКУ: Проблеми с новоговором, ко су и шта раде грађан.и-ке?

Foto: Goran Čvorović

I ovde se, u poslednje vreme, vode polemike oko toga da li treba reći profesor ili profesorka, a nije zanemarljiva ni rasprava oko toga da li se, zapravo, reče profesorka ili profesorica.

Na kraju, u direktnom obraćanju i govoru, u principu važi ono pravilo koje odabere sam sagovornik, odnosno sagovornica. U opštoj konverzaciji, vodi se računa da se rodovi ispoštuju.

Ali, iza svega toga pojavio se još jedna fenomen, koji je ozbiljno zapretio da potpuno promeni strukturu francuskog jezika. Reč je o takzovanom "inkluzivnom pisanju", koje, u stavari, sintetiše pravopis u traženju ekonomičnije korespondencije, pa neka dokumenta tako, danas, ne liče ni na šta.

Po primeru gore navedenih reči "sagovornik" i "sagovornica", u inkluzivnom, odnosno skraćenom pisanju, to bi izgledalo "sagovorni.k-ca". Da se niko ne uvredi i da sve bude brzo i štedljivo napisano. Ali, jezik zbog toga trpi drastične vizuelne promene, protiv kojih su ovih dana ustali francuski senatori.

U Senatu je upravo izglasan predlog zakona kojim bi se ovakve rogobatne "prečice" u pisanju zabranile, da bi se sačuvao duh i izgled francuskog jezika, onakvim kakvim ga svi poznaju u celom svetu.

Predlog zakona o zabrani inkluzivnog jezika u službenoj korespondenciji podnela je senatorka desničarskih republikanca Paskal Grini, ističući da ustaje u odbranu jezika u kome je sve počelo da se meša.

Pre 8 godina, 2015, francuski Visoki savet za ravnopravnost je preporučio institucijama ovu vrstu pisanja koja je ocenjena kao zgodno grafičko i sinktaksičko sredstvo da bi se osigurala ravnopravnost između muškaraca i žena.

Među ovim pravilima su, na primer, načini pisanja kao što su "građan.i-ke" umesto građani i građanke. Insistiralo se i na obaveznom pisanju "Francuskinje i Francuzi" umesto samo "Francuzi", da se ne bi mislilo isključivo na muški rod, iako ova reč podrazumeva oba pola.

Došlo je, čak, i do novih kovanica, kao što bi, prevedeno na srpski jezik, bilo "onei" za lične zamenice "one" i "oni". Piše se sada i "prava čovečanstva" umesto "ljudska prava", da se reč "ljudi" kod nekih, slučajno, u podudarnom značenju francuskih reči, ne bi poistovećivala s muškarcima, pa bi onda trebalo pisati i "ženska prava."

Predlogom zakona bi u zvaničnim dokumentima bile zabranjene ove tačke, crtice i neologizmi nepoznati u francuskom jeziku, već bi morao pojedinačno da se pominjanje svaki pol, u duhu zvaničnih postojećih jezičkih pravila i gramatike.

Predsednik poslaničke grupe Republikanaca  u francuskom Senatu poručio je da je inkluzivno pisanje "neizgovorljivo" i da ne može da se "dešifruje". Zakonski predlog ima za cilj da zabrani tu vrstu pisanja u administraciji, u domenima kao što su, na primer, ugovori o radu. Neke sredine, poput departmana Sena Sen Deni, severno od Pariza, ovakva pravila odavno su već uvele u svoju zvaničnu prepisku.

Ukoliko se predlog zakona konačno prihvati, zvanična dokumenta gde god bi se takvo pisanje i dalje pojavljivalo, bila bi nevažeća. Tekst bi po proceduri trebalo da prođe i skupštinsku raspravu, gde se očekuje mnogo teža debata, imajući u vidu drugačije političke odnose u ovoj instituciji i gde levica ima puno veću snagu. Razmatranje ovog predloga zakona u francuskoj Skupštini još nije ni stavljeno na dnevni red.

Simbolično mesto

Igrom slučaja, debata u Senatu pogodila se sa otvaranjem Međunarodnog centra za francuski jezik, koji je inaugurisao predsednik Emanuel Makron, u dvorcu Vilijer Kotere, upravo tamo gde je 1539. godine kralj Fransoa Prvi uveo obaveznu upotrebu francuskog jezika u administraciji umesto latinskog.

  

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

NAJNOVIJA vremenska prognoza evopskih stručnjaka za avgust pokazuje prohladniji početak meseca u centralnim delovima Evrope, ali se već nagoveštava povratak suptropskog grebena i novog talasa vrelog vremena. Usled prisustva niskog pritiska na severu kontinenta, stvaraju se uslovi za novi toplotni talas koji će pogoditi veći deo Evrope, piše Severe Weather Europe.

04. 08. 2025. u 20:19

Komentari (0)

POVAMPIRILO SE USTAŠTVO: Desetine hiljada Hrvata peva Ajmo, ajmo, ajmo ustaše! (VIDEO)