U LAZAREVOM GRADU 47 ČUVARA HRISTA: Od oslobođenja Kruševca 1833. poznati svi sveštenici crkve Lazarice, srednji vek nepoznanica (VIDEO)
TAČNO 47 sveštenika služilo je u crkvi Lazarica u Kruševcu od oslobođenja centralne Srbije 1833. godine.
Sveštenik Željko Marković, Foto S. Babović
Sve starešine i parosi jedne od najpoznatijih srpskih crkava su identifikovani i za skoro polovinu Božjih izaslanika nađene su i fotografije.
Odnedavno, u crkvenom salonu izložena je i galerija njihovih portreta sa biografskim podacima i tačnim brojem godina, koje su proveli služeći u nekadašnjoj dvorskoj crkvi kneza Lazara Hrebeljanovića (1329-1839), osnivača Kruševca. Bili su više od sveštenika: borci u ratovima za oslobođenje, poslanici, umešne diplomate, izvrsni besednici.
- Znamo da je crkva građena između 1377. i 1380. godine, tačna nam godina nije poznata, ali znamo da je podignuta u znak zahvalnosti Lazara za rođenje sina, Stefana despota Lazarevića, ali i kao znak blagodarnosti Bogu za pomirenje srpske i carigradske patrijaršije - kaže za "Novosti" sveštenik Željko Marković, starešina crkve Lazarice.
- Ko su bili đakoni u tom periodu, nažalost, ne znamo, ali smo uspeli da, zahvaljujući dugogodišnjoj biblotekarki Ljubici Petković, rekonstruišemo ceo period od 1833. godine.
Najstariji identifikovani paroh bio je prota Aksentije Protić (1832-1917), sveštenik crkve Lazarice, od 1855. do 1904. godine, koji je bio "okružni prota", ali i narodni poslanik u vreme Milana i Aleksandra Obrenovića. Najzaslužniji za vraćanje starog izgleda Lazarice po projektu čuvenog arhitekte Pere Popovića 1804. godine je prota Antonije Popović (1854-1916), starešina od 1901. do 1916. godine, u Lazarici od 1888. godine.
- Izdvaja se ime protojereja Hranislava Popovića (1875-1954), koji je bio starešina lazaričke crkve od 1920. do 1949. godine, ali se junački borio u Prvom i Drugom balkanskom ratu i u Prvom svetskom ratu, zbog čega je odlikovan više puta - otkriva nam starešina Marković.
- U istoriju je ušao i jerej Dušan Vesić (1881-1946), koga znamo sa poznate fotografije sa američkom zastavom ispred Spomenika kosovskim junacima iz 1945. godine.
Od prote Živana Savića (1902-1982), veroučitelja u kruševačkoj Gimnaziji, ličnog prijatelja patrijarha Germana i Justina Ćelijskog, do Mihajla Tasića (1939-1972), starešine od 1958. do 1972. godine, koji je u Lazarici dočekao Tita, a njegovi sveštenici mudro pokačili slike sa maršalom kako bi se zaštitili od maltretiranja lokalnih komunista, Lazarica je bila i do danas ostala sveto mesto za služenje veri.
Zbog nje su mnogi i stradali.
- Prota Radomir Marić (1921-1990), bio je veliki mučenik, učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi, ali nakon oslobođenja nije hteo da prihvati ponudu komunista da se politički aktivira - kaže za "Novosti" otac Željko Marković.
- Posvetio se Bogu i crkvi i zbog toga je često bio isleđivan i mučen. Oci su nam preneli da je do kraja života imao otvorene rane, ali ga niko nikada nije čuo da se žali.
Foto S. Babović
TRAGOVI IZGORELI U PEPELU
KADA je pao Kruševac u 14. veku, Lazaricu su Turci pretvorili u konjušnicu, blago pretopili, a knjige spalili i otuda neposrednih tragova o sveštenicima u srednjem veku nema. Crkvena biblioteka je počela da se obnavlja po oslobođenju od Turaka. Prvi njen pomen je tek iz 1874. godine. Svedočanstva o sveštenstvu crkve Lazarice od 1833. godine do danas čuvaju se u biblioteci ove bogomolje, zajedno sa više od 3.500 naslova. Među njima je i jevanđelje na crkveno-slovenskom jeziku, iz 1836. godine.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)