OD GOSPODE, DO BUNTOVNIKA I HIPSTERA: Kako su brkovi, kroz istoriju i vreme, postali inspiracija za izložbu (FOTO)

Јелена Ј. Баљак
Jelena J. Baljak

11. 03. 2024. u 08:00

NEKADA su brkovi bili simbol muškosti, polne i socijalne zrelosti.

ОД ГОСПОДЕ, ДО БУНТОВНИКА И ХИПСТЕРА: Како су бркови, кроз историју и време, постали инспирација за изложбу (ФОТО)

Foto: Muzej Grada Novog Sada

Zato su mladići željno iščekivali da im izrastu. To je naročito bilo izraženo u 19. veku. Ni na jednoj slici iz tog doba ne može se videti odrastao muškarac bez tog ukrasa na licu.

 Danas je, međutim, situacija obrnuta. Brkovi su odraz bunta i želje da se bude drugačiji. Na scenu su ih vratili hipsteri, koji ih uglavnom nose sa bradom, mada je sve više onih koji su počeli i da ih fazoniraju.

Kult nošenja brkova prvi su, kako se veruje, još u 15. veku uveli husari - okrutni plaćeni vojnici ugarskog kralja Matije Korvina. Smatralo se da je baš u tim gustim dlakama na njihovom licu - oblikovanim u tzv. "mađarskom stilu" - ležala tajna njihovog uspešnog ratovanja, pa su i druge vojske širom Evrope uvele obavezu nošenja brkova.

- U francuskoj vojsci to pravilo je važilo za vreme Napoleona, a u Engleskoj od 1860. do 1916. godine. Ukinuto je tokom Prvog svetskog rata iz praktičnih razloga, zato što vojnici od njih nisu mogli da navuku gas-maske, a i higijenski uslovi na ratištima su bili loši - objašnjava etnolog i antropolog Ivana Jovanović Gudurić, koja je detalje svog istraživanja prikazala u putujućoj izložbi Muzeja grada Novog Sada "Ukras muškog lica - brk".

Neki istoričari smatraju da su upravo engleski vojnici zaslužni za povratak brkova u evropske modne trendove tokom 19. veka. Tada su najpopularniji bili brkovi u "volan stilu", koji su takav naziv dobili zato što su imali oblik volana na biciklu.

- Ovaj stil karakterišu krajevi koji su izrazito uvijeni nagore. Da bi se to postiglo muškarci su morali da ih puštaju do određene dužine i da koriste voskove, kako bi dobili željeni oblik. Postojale su čitave kolekcije pomada za negu i farbanje brkova, brade i kose, koje su se posebno oglašavale u lokalnoj štampi - dodaje autorka izložbe.

Uz "mali volan", ovaj stil je do početka 20. veka bio opšteprihvaćen kod različitih uzrasta, profesija i klasa, za razliku od sličnog, ali mnogo elegantnijeg "imperijalističkog stila", koji su negovali samo pripadnici kraljevskih porodica i viših klasa. Jedan stil je, međutim, bio univerzalan za sve - prvi brčići.

Najpoznatiji svetski mustaći

U SVETU brkova najpoznatiji su oni koje su nosili Adolf Hitler i Salvador Dali.

Hitlerovi brčići smatraju se najzlokobnijim u istoriji čovečanstva. Iako je u mladosti imao dugačke brkove, na prepoznatljivu dužinu ih je skratio tokom Prvog svetskog rata, kako bi mogao da nosi gas-masku. Nije želeo u potpunosti da ih se odrekne, jer je njima sakrivao svoje izrazito velike nozdrve.

Dalijevi tanki, a dugački brkovi bili su poznati pod nazivom "10 i 10", jer su asocirali na kazaljke na satu koje pokazuju upravo to vreme. Interesantno je to da su ostali u tom položaju i 27 godina nakon njegove smrti, što je ustanovljeno 2017, prilikom ekshumacije njegovog balsamovanog tela.

I Staljin je ostao prepoznatljiv po svojim gustim brkovima u tzv. "morž stilu", koji nalikuju brkovima ove životinje, a karakterišu ih guste dlake koje padaju preko usta.

- Brkovi se pojavljuju u periodu odrastanja muškarca, kada on postaje i polno i socijalno zreo. Oni su označavali da je mladić sada spreman da uđe u svet odraslih, da se oženi, zasnuje svoju porodicu, postane majstor svog zanata - ističe sagovornica "Novosti".

Tome su momci u ono vreme težili - da se jasno vidi da su dovoljno stasali da se budu prihvaćeni kao odrasli - za razliku od današnjih generacija, koje se briju čim primete prve dlačice.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024