PRE 83 GODINE, 5. JULA, NEMAČKI OKUPATORI OSNOVALI ZLOGLASNI LOGOR: Na Banjici mučili, u Jajincima ubijali
PRE 83 godine, 5. jula 1941, nemački okupatori su u Beogradu osnovali zloglasni logor na Banjici, najveći na teritoriji okupirane Srbije.
Foto: Vikipedija/ Muѕej istorije Jugoslavije
U ovo mesto užasa, do oktobra 1944, dovedene su desetine hiljada ljudi, uglavnom Srba i Jevreja. Većina logoraša usmrćena je na stratištu u Jajincima.
Prema procenama i dokumentaciji zaplenjenoj prilikom oslobađanja Beograda, u registar logora, do oktobra 1944, upisano je 23.637 zatvorenika, ali mnogobrojni posredni izvori ukazuju da ih je bilo mnogo više od 30.000. Veliki broj osuđenika nije ni uvođen u knjige ovog stravičnog mesta, već su direktno prebacivanu u Jajince gde su streljani.
Foto: Vikipedija/ Muѕej istorije Jugoslavije
Zvanično, Banjički logor je oformljen 5. jula 1941. Formalnu odluku o stvaranju logora doneli su nemački komandant grada i zapovednik Gestapoa u okupiranoj Srbiji, a sproveo ju je tadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Dragomir Jovanović. Za logoraški prostor Nemci su odabrali bivši vojnu zgradu 18. pešadijskog puka na Banjici, a obrazovan je po uzoru na nemačke koncentracione logore. Za upravnika je postavljen Svetozar Vujković, policijski komesar, a prvi zatočenici iz unutrašnjosti Srbije dovedeni su 9. jula. Logor je imao dvojnu nemačko-kvislinšku upravu, ali je bio pod nemačkom komandom.
Foto: Vikipedija/ Muѕej istorije Jugoslavije
Osim toga, ovo zloglasno mesto, imalo je dve sekcije u kojoj je jedna bila u nadležnosti Specijalne policije, dok je drugi deo bio u nadležnosti Gestapoa.
Kako se može naći u istorijskim izvorima, prva zvanična kategorizacija logoraša obavljena je u septembru 1942, kada je uvedena i nova kategorija - pristalice Draže Mihailovića.
U DELU ZGRADE UREĐEN MUZEJ
Po završetku rata, zgrade nekadašnjeg logora su predate na korišćenje JNA. U delu zgrade je 1969. uređen muzej, u kojem je predstavljen surovi sistem okupacije, kao i autentičan izgled logoraških soba broj 3, 25 i 26. Tada je skupština grada Beograda postavila i spomen obeležje ispred zgrade logora. Danas je Muzej Banjičkog logora deo Muzeja grada Beograda.
Foto: Vikipedija/ Muѕej istorije Jugoslavije
Iako je Banjički logor važio kao jedan od najbolje čuvanih i obezbeđenih, za vreme okupacije pet logoraša uspelo je da pobegne. Prvo bekstvo zabeleženo je u januaru 1943, kada je Milka Minić, supruga visokog partijskog sekretara KPJ Miloša Minića, uspela da se izvuče iz logora. Drugo je bilo u oktobru iste godine kada su pobegli kapetan Neško Nedić, rezervni potpukovnik Ilija Orelj, student Nikola Pašić mlađi i još jedan zatvorski čuvar. Bilo je i pokušaja bežanja banjičkih logoraša za vreme izvođenja radova na Dunavu, u Obrenovcu i Pančevu.
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)