MILEVA JE NAUCI DALA KOLIKO I AJNŠTAJN: Fizičarka Polin Ganjon za "Novosti" o pokretanju inicijative da se Milevi Marić dodeli doktorat

SRPSKA naučnica Mileva Marić zaslužna je za napredak i otrkića u fizici isto koliko i njen suprug Albert Ajnštajn. Zato sam zvanično pokrenula inicijativu da joj se posthumno dodeli diploma doktorata Švajcarskog politehničkog univerziteta (ETH) u Cirihu na kome je studirala.

МИЛЕВА ЈЕ НАУЦИ ДАЛА КОЛИКО И АЈНШТАЈН: Физичарка Полин Гањон за Новости о покретању иницијативе да се Милеви Марић додели докторат

Foto: CERN

Ovo za "Novosti" kaže svetski priznata naučnica Polin Ganjon, Kanađanka koja živi u Nemačkoj, dugogodišnja članica Evropske asocijacije za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi. Dodaje i da sada čeka odgovor ETH, kao i da je razgovarala o tome i sa Jelenom Begović, ministrom nauke u ostavci, koja joj je, kako tvrdi, obećala da će u ime Vlade Srbije zamoliti Univerzitet u Beogradu da se i oni zvanično pridruže ovom zahtevu u godini kada će se obeležavati vek i po od rođenja Marićeve.

- Želim da se ceo svet upozna s onim što je radila Mileva Marić i da bude priznata u istoj meri kao i Albert Ajnštajn. To apsolutno zaslužuje, jer su sva istraživanja vršili zajedno. Ova borba mi je dvostruko važna, za pravdu prema Milevi Marić, i prema ženama koje su skrajnute iz fizike i nauke uopšte – kaže Ganjonova.

Naša sagovornica podseća da je Mileva Marić bila tek peta upisana žena na ETH, a prva na katedri za fiziku. Nijedna od njih nije dobila diplomu. A bio je to jedini univerzitet u ono vreme na nemačkom jeziku koji je primao studentkinje.

- Mileva je na pismenim ispitima dobila bolje ocene od svojih muških kolega, ali je zato nisu puštali da prođe na usmenim ispitivanjima. Jasno je da se radi o diskriminaciji – ističe naša sagovornica.

Foto:

Polin Ganjon u razgovoru za "Novosti"

Prvi put je, kaže, još kao studentkinja u Kaliforniji, za Milevu Marić saznala sasvim slučajno. To je zaintrigiralo, ali u ono vreme bez interneta, i s krajnje oskudnom literaturom o Marićevoj, nije uspela da pronađe više informacija.

Mnogo godina kasnije, jedne večeri je u CERN vodila tim u kome je bilo destak istraživača, a među njima i doktorand iz Srbije Judita Mamuzić, od koje je saznala mnogo toga o Milevi Marić.

- Shvatila sam tada koliko je velika nepravda da takva heroina bude praktično nepoznata u ostatku sveta – ističe Polin Ganjon kako je krenula u ozbiljna istraživanja o srpskoj naučnici.

ZEMLjA NAUČNIKA I POLIGLOTA

IMA mnogo velikih naučinika u Srbiji, među njima i mojih kolega iz CERN. U Novom Sadu na Univerzitetu su me fantastično primili. U Knez Miahilovoj ulici u Beogradu između Geteovog i Servantesovog instituta i Francuskog kulturnog centra nalazi se mnogo knjižara, prepunih ljudi, čak i uveče. Oduševio me je nivo kulture i prijatno iznenadilo to koliko jezika ljudi ovde govore. Nameravam da najesen ponovo posetim Srbiju - kaže naša sagovornica.

U biblioteci CERN je pronašla Milevinu biografiju na francuskom jeziku iz pera Desanke Đurić Trbuhović koja je prevedena na francuski, kao i knjigu profesorke Radmile Milentijević na engleskom, čijih primeraka više nema.

- Pred smrt profesorka Milentijević me je zamolila da se pobrinem za reizdanje, što nameravam da učinim – naglašava Ganjonova, koja je do sada imala pedesetak predavanja o Milevi Marić na univerzitetima širom sveta.

Predavanje je pre dve godine održala i u Beogradu. Neposredno posle našeg razgovora, juče je o Milevi Marić održala video-konferenciju za studente iz Kvebeka. Kad je upitate šta je fascinira kod Marićeve, bez premišljanja odgovara:

FOTO: Arhiva novosti

- Kontrast između toga što je praktično potpuno nepoznata u svetu i, s druge strane, ogromna popularnost i bajke koje su ispredane o njenom mužu, kao o velikom usamljenom geniju koji je, u stvari, tokom 15 godina sva istraživanja vršio sa njom. Predstavljali su nam ga kao idola, ogromnog naučnika, dok je kao ličnost i ljudsko biće bio nedostojan prema supruzi i deci. Njegove izreke viđamo posvuda, što je uvredljivo prema Milevi imajući u vidu da je sve što je uradio, učinio sa svojom njom.

I novac od Nobelove nagrade joj je, ističe, dao zato što ga je na to obavezivao zakon.

DETEKTOR ZA HIGSOVE BOZONE

Polin Ganjon predstavlja nauku na jednostavan i zabavan način, da bi je običan svet bolje razumeo. Fizika je, kaže, izuzetno zanimljiva za fizičare, ali je treba približiti i širokoj javnosti. Napisala je tako knjigu pod naslovom "Šta Higsovi bozoni jedu zimi". Reč je o sastojku materije koji su otkrili u CERN i koji je ranije bio samo teoretski poznat. Na tome su radile dve ekipe od po 4.000 ljudi, a njen doprinos je bio da napravi detektor. U CERN je radila punih 18 godina u Evropskoj laboratoriji za čestice. Između ostalog, istraživala je "tamnu materiju", za koju se zna da postoji, ali se ne vidi jer ne emituje svetlost.

- Albert nije uspeo da pronađe posao, zaposlio se tek zahvaljujući ocu njegovog školskog druga u Bernu. Bio je neuredan, dok je Mileva bila veoma sistematična i organizovana. Razdvojili su se 1914, zvanično razveli 1919, a u jednoj od klauzula razvoda stajala je obaveza da Albert, ako dobije Nobelovu nagradu, može da zadrži slavu, ali da novac pripada i njoj. Dao joj ga je, jer je morao. Nobelovu nagradu je dobio za radove koji su zajedno ostvarili 1905. godine – podseća kanadska fizičarka.

Polin Ganjon kaže da nema dokaza šta je Mileva Marić specifično radila i da se ne zna ništa o njenim direktnim doprinosima, već da su ona i Ajnštajn sve ostvarivali u timu:

- Nije se hvalila. Ali njen doprinos je ogroman. Najjasniji dokaz za to je pismo koje je Albert napisao Milevi tokom studija, na raspustu, kada je bio kod svojih u Italiji, a ona u Novom Sadu. Napisao joj je da će biti srećan i ponosan kada na kraju budu uspeli da zajedno završe radove na teoriji relativnosti. Njihova ljubavna pisma bila su ispunjena referencama na zajednička istraživanja.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MVP TRKA U NBA LIGI: Nikola Jokić ponovo skinut sa trona