ZLOČIN BEZ KAZNE: Ni 33 godine od ubistva 28 pripadnika JNA U Dobrovoljačkoj ulici pravda nije zadovoljena

Srđan Mišljenović

03. 05. 2025. u 09:33

TOG 2, ali i 3. maja 1992. godine u Sarajevu su kulminirali napadi na vojnike JNA koji su se povlačili iz grada. U napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici tada je ubijeno 28 pripadnika JNA, 50 ih je ranjeno, a više desetina zarobljeno i zlostavljano. Za ove zločine niko od muslimanskih vojnika ni nadređenih nije odgovarao ni nakon 33 godine.

ЗЛОЧИН БЕЗ КАЗНЕ: Ни 33 године од убиства 28 припадника ЈНА У Добровољачкој улици правда није задовољена

Tanjug

Republika Srpska od završetka rata obeležava početkom maja u Istočnom Sarajevu godišnjicu zločina nad vojnicima u Dobrovoljačkoj ulici. Prema rečima Viktora Nuždića, v. d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, krvavi pir nad nedužnim mladićima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu rezultat je zvanične politike tadašnjeg muslimanskog rukovodstva. 

I danas, posle 33 godine, uporno se pokušava nametnuti narativ da su zločine vršile paravojne formacije, a da bivša vlast takozvane Republike BiH nije učestvovala u tome. 

- To je klasičan primer spinovanja i manipulacije, jer su paravojne formacije bile samo puki izvršilac zvanične politike rukovodstva muslimana - ukazao je Nuždić. - Ni nakon 33 godine, nema sudskog epiloga ovog zločina. Posle brojnih opstrukcija, suđenje Ejupu Ganiću i ostalima traje unedogled bez ikakvih naznaka kad i da li će biti okončano.

Nuždić je podsetio da je referendum, organizovan mimo volje Srba, u kome su kao dotadašnji konstitutivni narod preglasani, zapalio ratni fitilj u BiH, te da su ubistvo starog svata na Baščaršiji 1. marta i masovni zločin u Sijekovcu 26. marta, Srbima poslali jasnu poruku kakva ih sudbina čeka. 

- Sve to su među prvima osetili sarajevski Srbi, koji su već od prvih martovskih dana 1992. godine bili izloženi atmosferi straha i neizvesnosti, koja je ubrzo prešla u otvoreno neprijateljstvo prema svemu što je srpsko - istakao je Nuždić. Ubistva pripadnika JNA, naglasio je Nuždić, započela su 20. aprila, kada su ubijena dva mlada vojnika na Bistriku, a nastavljena dva dana kasnije, kada je u Velikom parku ubijeno osam pripadnika JNA. - Kulminacija se desila 2. maja kada je na Skenderiji ubijeno najmanje 19 pripadnika JNA - priča Nuždić. - Sledećeg dana nastavljeno je sa ubistvima, te je prilikom mirnog povlačenja kolone JNA, koje je bilo dogovoreno i čiji garant su bile snage UN, ubijeno još najmanje devet osoba u Dobrovoljačkoj ulici.

Dve optužnice CJB

Istočno Sarajevo podneo je 2005. godine krivičnu prijavu protiv 15 osoba osumnjičenih za pokolj u Dobrovoljačkoj ulici, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu. Međunarodni tužilac u BiH Džud Romano u januaru 2012. godine, međutim, doneo je odluku o obustavljanju istrage. Tužilaštvo BiH je 20. novembra 2018. godine donelo naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu "Dobrovoljačka", te je Sud BiH u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 osoba koje se terete za ratni zločin. Među optuženima su Ejup Ganić, član Predsedništva RBiH u vreme rata, Zaim Backović, član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH, i Jusuf Pušina, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Republike BiH i načelnik štaba MUP RBiH.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MI SMO USPAVANI DIV, DRUGO MESTO NA TABELI NIJE OPCIJA! Prvo obraćanje novog trenera Partizana od kad je stigao u klub