ZLOČIN BEZ KAZNE: Ni 33 godine od ubistva 28 pripadnika JNA U Dobrovoljačkoj ulici pravda nije zadovoljena

Srđan Mišljenović

03. 05. 2025. u 09:33

TOG 2, ali i 3. maja 1992. godine u Sarajevu su kulminirali napadi na vojnike JNA koji su se povlačili iz grada. U napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici tada je ubijeno 28 pripadnika JNA, 50 ih je ranjeno, a više desetina zarobljeno i zlostavljano. Za ove zločine niko od muslimanskih vojnika ni nadređenih nije odgovarao ni nakon 33 godine.

ЗЛОЧИН БЕЗ КАЗНЕ: Ни 33 године од убиства 28 припадника ЈНА У Добровољачкој улици правда није задовољена

Tanjug

Republika Srpska od završetka rata obeležava početkom maja u Istočnom Sarajevu godišnjicu zločina nad vojnicima u Dobrovoljačkoj ulici. Prema rečima Viktora Nuždića, v. d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, krvavi pir nad nedužnim mladićima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu rezultat je zvanične politike tadašnjeg muslimanskog rukovodstva. 

I danas, posle 33 godine, uporno se pokušava nametnuti narativ da su zločine vršile paravojne formacije, a da bivša vlast takozvane Republike BiH nije učestvovala u tome. 

- To je klasičan primer spinovanja i manipulacije, jer su paravojne formacije bile samo puki izvršilac zvanične politike rukovodstva muslimana - ukazao je Nuždić. - Ni nakon 33 godine, nema sudskog epiloga ovog zločina. Posle brojnih opstrukcija, suđenje Ejupu Ganiću i ostalima traje unedogled bez ikakvih naznaka kad i da li će biti okončano.

Nuždić je podsetio da je referendum, organizovan mimo volje Srba, u kome su kao dotadašnji konstitutivni narod preglasani, zapalio ratni fitilj u BiH, te da su ubistvo starog svata na Baščaršiji 1. marta i masovni zločin u Sijekovcu 26. marta, Srbima poslali jasnu poruku kakva ih sudbina čeka. 

- Sve to su među prvima osetili sarajevski Srbi, koji su već od prvih martovskih dana 1992. godine bili izloženi atmosferi straha i neizvesnosti, koja je ubrzo prešla u otvoreno neprijateljstvo prema svemu što je srpsko - istakao je Nuždić. Ubistva pripadnika JNA, naglasio je Nuždić, započela su 20. aprila, kada su ubijena dva mlada vojnika na Bistriku, a nastavljena dva dana kasnije, kada je u Velikom parku ubijeno osam pripadnika JNA. - Kulminacija se desila 2. maja kada je na Skenderiji ubijeno najmanje 19 pripadnika JNA - priča Nuždić. - Sledećeg dana nastavljeno je sa ubistvima, te je prilikom mirnog povlačenja kolone JNA, koje je bilo dogovoreno i čiji garant su bile snage UN, ubijeno još najmanje devet osoba u Dobrovoljačkoj ulici.

Dve optužnice CJB

Istočno Sarajevo podneo je 2005. godine krivičnu prijavu protiv 15 osoba osumnjičenih za pokolj u Dobrovoljačkoj ulici, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu. Međunarodni tužilac u BiH Džud Romano u januaru 2012. godine, međutim, doneo je odluku o obustavljanju istrage. Tužilaštvo BiH je 20. novembra 2018. godine donelo naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu "Dobrovoljačka", te je Sud BiH u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 osoba koje se terete za ratni zločin. Među optuženima su Ejup Ganić, član Predsedništva RBiH u vreme rata, Zaim Backović, član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH, i Jusuf Pušina, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Republike BiH i načelnik štaba MUP RBiH.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NE ŽELE IH U FENERU: Tadić i DŽeko primili loše vesti, Murinjo ih precrtao sa spiska