DOBRA DŽOKA ŽENILA JE MOMKA: Na bazaru u Kikindi, pored hrane i pića, prikazane i narodne nošnje sa Zmijanja (FOTO)

Рада Шегрт
Rada Šegrt

17. 03. 2026. u 17:32

Na nedavnom martovskom bazaru u centru Kikinde, osim hrane piće, upotrebnih i dekorativnih predmeta, mogli su da se vide i džoka, ćemer, šarvale (ne šalvare), zubuni, pregače, tkanice i oputnjaci.

ДОБРА ЏОКА ЖЕНИЛА ЈЕ МОМКА: На базару у Кикинди, поред хране и пића, приказане и народне ношње са Змијања (ФОТО)

Foto: R. Šegrt

Za razliku od svega ostalog što je bilo na tezgama i imalo je cenu, ovo nije bilo na prodaju, jer su to delovi srpske tradicionalne narodne nošnje sa Zmijanja, koju su nosili članovi KUD-a „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, kao učesnici bazara.

 U bogato, ručnim radom ukrašenoj nošnji bili su Milan Vašalić, Dragana Karanović i Jelena Talijanov. Na bazar su došli poučeni prošlogodišnjim lepim iskustvom, samo su sada umesto u građanskoj, bili u svečanoj narodnoj, tradicionalnoj odeći, koja je u vlasništvu pomenutog folklornog društva.

- Imam kratku džoku, momački prsluk od sukna, koji se nosi uz belu košulju sa zmijanjskim vezom. Džoka je puna ornamenata i tumači se na poseban način. Nekad se govorilo da svaki muškarac za života ima tri narodna zbora, na prvi ide kao podgledač, na drugom je podbirač, a na trećem podmorač. Bilo je jako važno kako će se momak obući kada ide na zbor, posebno na prvi, jer tada zagleda devojke, bira koju će, traži onu za sebe. Ako ima sreće uhvatiće se u biraće kolo, pa birati devojku. Ako mu ona da maramicu, znači da su obećani za sledeći zbor. Na sledećem, drugom zboru je probirač, tada uzima svako sebi, a treći je podmorač, kada i devojka i momak uzimaju ono što je ostalo. Džoka je bila jako važna, jer što je ona lepša i ukrašenija značilo je da je momak iz bolje kuće, pa su se majke i sestre nadmetale da je što lepše izvezu i ukrase – objašnjava Milan Vašalić, rukovodilac „Kočića“, poznati instrumentalista, gajdaš i čuvar narodne baštine.

Foto: R. Šegrt

Dragana Karanović na bazaru

Vašalić je oko struka nosio ćemer ili pašnjaču. To je neka vrsta pojasa sa malom kožnom torbicom s prednje strane, koja osim estetske ima i korisnu ulogu, služila je težacima, koji su radili teške fizičke poslove, da sačuvaju abdomen od bruha.

- Na njoj su i kuke na koje su se muškarci kačili kada bi kosili niza stranu, a ćemer je služio i kao novčanik ili za nošenje duvana, malog noža, brice ili nečeg drugog. Pantalone su šarvale (ne šalvare), koje se negde zovu čakšire, na nogama vezene crvene čarape i oputnjaci, opanci od kože. Na glavi su šubara i peškir, mada neko misli da je to čalma, ali ovo nema veze sa orijentalim kapama. Peškir je imao zaštitnu ulogu, jer su ga čobani nosili da bi ga noću omotali oko vrata i tako se zaštitili od vetra i hladnoće. Kad se skine, obmota se oko glave – opisuje Vašalić.

Njegove koleginice Dragana Karanović i Jelena Talijanov obukle su svečanu narodnu nošnju sa Zmijanja, odakle je največi broj Novokozarčana poreklom, a u Banat je došao posle Drugog svetskog rata. Tamo su nekada neudate devojke nosil kapu sa srebrnim dukatima, to su Austrougarski novci koji se zovu i taliri, a na vrhu je paunovo pero, sa tri lista.

- Osim kao ukras, pero se nosilo i protiv uroka, služilo je da odvrati zle oči od lica devojke, da je ne ureknu, već da se umesto u njen lik urokljive oči zagledaju u pero. Na glavi je bošča, velika bela marama. Oko struka imam tkanicu, bogato ukrašeni pojas, širine kao današnji kaiš. Prsluk se zove zubun, koji je bogato izvezen sa prednje strane, ali i na leđima. Razlikuje se zubun pravoslavnih i muslimanskih devojaka. Pravoslavke na leđima ima trojicu, a često i krst, dok su Bošnjakinje imale polumesec. Belu košulju prekriva pregača, prednja i zadnja. Na nogama su čarape i oputnjci – obajasnila je Karanovićeva.

Novokozarački „Kočići“ na kikindskom bazaru predstavili su i hranu predačkog zavičaja, ali i onu koja je u Banatu usvojena, pa su na tezgi KUD-a bile bosanske pite krimpiruša i onu sa sirom i banatska štrudla s makom i kolač sa višnjama.

RADILO JE MNOGO RUKU

- Vlasnik ovih narodnih bišnji je KUD „petar Kočić“ i izrađene su za njegove potrebe. Tome je doprinelo mnogo ljudi: Svetozar Kačar, Pero Gatarić, Jelena Talijanov, porodica Tubić, Aktiv žena iz Novih Kozaraca, opančarka Mirna Rackov iz Kikinde – nabrojao je Milan Vašalić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SVETSKI SKANDAL! Čuveni Hrvat izbačen iz tenisa, otkriveno da je godinama varao i pomagao drugima da to rade!