STARI ŽIVE DUŽE, MLADI ODLAZE: Nastavljaju se negativni demografski trendovi u Srpskoj
REPUBLIKA Srpska postala je zemlja staraca - svaki četvrti stanovnik je stariji od 65 godina, govore zvanični statitički podaci. Poražavajuće stanje rezultat je nebrige vlasti, a ukoliko ne bude drastičnih promena, do 2070. broj staraca u BiH bi se mogao udvostručiti, upozoravaju demografi.
Foto: Aleksandar Čavić
Odlazak stanovništva, mali broj rođenih, ali i duži životni vek građana su glavni razlozi koji su uzrokovali takvo stanje, smatra demograf Aleksandar Čavić.
- Prirodna demografska kretanja i migracije su najviše uticali na starosnu strukturu stanovništva. Prirodna kretanja se odnose na poboljšanje zdravstvenih uslova, odnosno eliminaciju smrtnosti u ranoj životnoj dobi u zadnjih nekoliko decenija, što nije negativno. S druge strane, smanjio se broj rođenih, koji kao glavna komponenta prirodnog obnavljanja stanovništva, dovodi do toga da je svaka sledeća generacija malobrojnija od prethodne - pojasnio je za "Novosti" Čavić.
U takvim okolnostima imamo sve manje mladih, a sve više onih koji ulaze u treće doba.
- Imamo jako veliki broj odseljavanja u inostranstvo, a u tom najviše učestvuju mlado i srednjovečno-mlađe stanovništvo, od 20 do 40 godina. Promene na polju fertiliteta (prirodnog kretanja) i polju migracija, uvek se reflektuju na starosnu strukturu stanovništva - ističe Čavić.
Više penzionera od radnika
NEGATIVNI demografski trendovi u RS najviše će uticati na sisteme koje čine okosnicu društva.
- Održivost fondova kojima se finansiraju penzijsko-invalidskog osiguranje, zdravstvo i obrazovanje u direktnoj su vezi sa odnosom broja zaposlenih i broja uživalaca tih prava, i oni su ugroženi sa ovakvim stanjem. Broj ljudi koji odlaze u penziju je drastično veći od onih koji počinju da rade. Samim tim smanjuje se i punjenje penzionih fondova - pojasnio je Čavić.
Navodi da nema plana i sistemskog rešenja od strane vlasti kako bi se rešio taj gorući problem.
- Ako se ovakvi trendovi nastave, imaćemo ozbiljne poremećaje. Prema srednjoj projekciji, udeo starih u 2070. bi mogao iznositi 42 odsto, što bi značilo da bi praktično pola stanovništva bilo starije od 65 godina - upozorava Čavić.
Svake godine imamo i manji broj rođenih, ali i manje sklopljenih brakova. Sociolog Ivan Šijaković je za "Novosti" objasnio zbog čega je stopa nataliteta sve manja.
- Mladi sve manje stupaju u brak iz više razloga: slabo zaposlenje, niske plate, produženo školovanje, stambeni problemi i očekivanje da će to pronaći u stranoj zemlji. Manje brakova i nizak standard imaju za posledicu manji broj rođene dece - rekao je Šijaković.
Dodaje da postoje mere koje bi dovele do poboljšanja situacije.
- Pre svega, to su veći podsticaji za domaća preduzeća, smanjenje korupcije i povećanje plata nauštrb profita. Znanje i obrazovanje da budu glavni kriterijum za zaposlenje. Mladim parovima treba omogućiti povoljne stambene kredite, smanjiti političke manipulacije, podizati svest o značaju porodice u društvu - kazao je Šijaković.
Preporučujemo
M:TEL I DOWN SYNDROM CENTAR: Partnerstvo koje otvara vrata jednakim šansama
08. 12. 2025. u 09:37
DODIK O IZJAVI PRIMORCA: Bio je u pravu kada je rekao da je BiH propala država
03. 12. 2025. u 19:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)