ŠMITA IMENOVALA NJEGOVA AMBASADA: Diplomatsko predstavništvo nije nadležno da odredi ko je šef OHR
MEĐU dokazima koje je Sudu BiH dostavila odbrana Miloša Lukića, direktora "Službenog glasnika Republike Srpske", a kojem se sudi zajedno sa predsednikom RS Miloradom Dodikom zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg Banjaluka ne priznaje, nalazi se i diplomatska nota SR Nemačke o statusu njihovog kontroverznog diplomate.

Foto: OHR
U verbalnoj noti nemačke ambasade u Sarajevu, koja je upućena ministarstvu spoljnih poslova BiH dan pre dolaska Šmita, 29. jula 2021. godine, navodi se da će "novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit imati obezbeđenje policijskih službenika iz Nemačke i da će ti službenici doputovati 30. jula u BiH". U pomenutom dokumentu, a što naglašavaju Lukićevi advokati, nigde nema nijedne reči obrazloženja na koji način je Šmit postavljen za visokog predstavnika i kojom je to odlukom imenovan na ovu funkciju.
- Morali smo na zaobilazni način da pribavljamo tu dokumentaciju. Ona je vrlo jasna, da Šmit nema legalitet i legitimitet da se zove visokim predstavnikom.
Pucar je naveo da je odbrana predala dopis Ambasade Nemačke u kojem piše da je "Šmit visoki predstavnik" iako pomenuto diplomatsko predstavništvo nema ovlašćenje da odredi ko je visoki predstavnik, nema nikakve odluke o tome, ni priloga da je Šmit izabran.
Ešdaunov obračun sa Banjalukom
BONSKA ovlašćenja koja ima Visoki predstavnik u BiH, ustanovljena su decembra 1997. godine na zasedanju Saveta za sprovođenje mira, u Bonu. Usvojena su mimo Dejtonskog sporazuma i Republika Srpska ih nikada nije priznala. Prema njima, visoki predstavnik u BiH može da donosi amandmane na ustave RS i Federacije BiH, zakone i njihove izmene i dopune, smenjuje izabrane funkcionere i državne službenike i zabranjuje im učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu. Od 1997 godine visoki predstavnici su nametnuli više od 1.000 različitih odluka u BiH, među kojima i smene funkcionera Srpske.
Tu se posebno izdvojio Pedi Ešdaun koji je 2004. godine u jednom danu "skinuo" 60 funkcionera RS. Tada su smenjeni predsednik Narodne skupštine RS i lider SDS Dragan Kalinić i ministar unutrašnjih poslova RS Zoran Đerić. Ešdaun je u narednih nekoliko meseci 2004. smenjivao redovno političare RS, a među onima kojima je zabranjeno političko delovanje bio je i tadašnji član Predsedništva BiH Mirko Šarović.
- Nakon toga, šef kadrovske službe OHR svojim potpisom i pečatom dostavlja Ministarstvu inostranih poslova BiH da mu se izda identifikacioni dokument da ima imunitet i da je on diplomata u BiH. Izvinite, ali Šmit može samo da bude nemački diplomata jer mu je Ambasada Nemačke dala ovlašćenje, a ne UN! Svi visoki predstavnici bili su službenici UN, a ne svojih zemalja odakle su dolazili - naglašava Pucar.
On je istako i da je Ministarstvo inostranih poslova, ne poštujući Bečku konvenciju, izdalo takav dokument.
- Tužilaštvo BiH traži od Ministarstva inostranih poslova BiH da mu to dostave, oni to dostavljaju i to bivšem predsedniku Suda BiH koji to dostavlja u ovaj spis, iako u tom dopisu ne stoji uopšte broj tog spisa, niti to da je sudija Mirsad Strika, koji je u to vreme bio predmetni sudija.
Pucar je istakao da je odbrana dokazala i da OHR ne želi da odgovara na njihove zahteve, te da Tužilaštvo BiH nije dokazalo da bonski zaključci postoje u BiH.
- Od prvog dana govorimo da bonski zaključci ne postoje jer u pravnom prometu BiH nigde nisu objavljeni.
Naš sagovornik podseća da je Srbija nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma donela zakon koji je objavljen u "Službenom glasniku SR Jugoslavije" kao međunarodni dokument, kojim se potvrđuje Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, zajedno sa svim aneksima.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (1)