FEDERACIJA SLAVI IZMIŠLJENI DAN DRŽAVNOSTI: Oštre reakcije iz Srpske na poređenje Dana ZAVNOBiH sa tzv. nacionalnim praznikom BiH

Srđan Mišljenović

26. 11. 2024. u 06:15

PROSLAVA takozvanog dana državnosti BiH 25. novembra, i poistovećivanje tog izmišljenog praznika u Federaciji sa bitnim datumom antifašističke borbe zasedanjem ZAVNOBiH, više od tri decenije je matrica po kojoj se bošnjački političari promovišu kao čuvari antifašizma. U isto vreme, brišu nazive ulica istaknutih boraca NOR i daju imena deklarisanih fašista.

ФЕДЕРАЦИЈА СЛАВИ ИЗМИШЉЕНИ ДАН ДРЖАВНОСТИ: Оштре реакције из Српске на поређење Дана ЗАВНОБиХ са тзв. националним празником БиХ

Foto: Unsplash/Printskrin/Jutjub Ivina kuhinjica

To je klasični pokušaj revizije i falsifikovanja istorije po meri političkog Sarajeva, poruka je iz Srpske povodom 25. novembra, koji Bošnjaci obeležavaju kao "dan državnosti BiH".

Inače, na nivou BiH nema zakona o praznicima, pa su u entitetima na snazi zakoni o praznicima Republike Srpske i FBiH.

Bošnjaci više od tri decenije uporno falsifikuju i prošlost i sadašnjost. Tako od saradnika nacista i ustaša što je bio najveći deo bošnjačkog naroda, sebe promovišu za čuvare antifašističkog nasleđa BiH, slaveći ZAVNOBiH, ističe predsednik Milorad Dodik.

- Nas koji smo bili istinski antifašisti i krvavo platili oslobađanje od nacista i ustaša svrstali su među dželate. Zato 25. novembar po meri bošnjačke politike ne može biti čak ni praznik, jer je priča koju 30 godina neguju u Sarajevu falsifikat. Da to ne može biti "dan državnosti" jasno je svakome, jer BiH u kojoj danas živimo crpi svoju državnost iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji Bošnjaci preziru - ističe Dodik.

Provokacija u centru Banjaluke

INAČE, u Banjaluci je juče grupa građana iz Federacije, mahom žena, koja je doputovala iz Bugojna, razvila ratnu zastavu FBiH, i slikala se u centru Banjaluke. Nakon što su građani pozvali policiju, jer to smatraju provokacijom, po dolasku patrole žena kod koje je bila ratna zastava je odvezena u policiju gde je dala izjavu.

Apsurdima nikad kraja jer ako tzv. Dan državnosti BiH slave oni koji su srušili veliko zajedništvo u Jugoslaviji, to se drugačije ne može nazvati nego bezobrazluk, kaže predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.

- Srbi, kojih je oko 76 odsto bilo u partizanskim jedinicama, učestvovali su u kreiranju ZAVNOBiH, taj dan se u bivšoj Jugoslaviji proslavljao 25. novembra. Sada ispada da onih 25 odsto drugih treba da neguju te tradicije, a da mi koji smo potomci one većine treba da budemo poniženi. To je bezobrazluk i sramota - dodaje Stevandić.

Antifašisti

MIROSLAV Vujičić, poslanik SNSD u PBiH, kaže da koliko u Federaciji cene ZAVNOBiH i 25. novembar najbolje pokazuje činjenica da je u Sarajevu izbrisana Ulica Đede Kecmanovića koji je predsedavao tom veću.

Željka Cvijanović, predsedavajući PBiH, kaže da bez srama političko Sarajevo istoriju smatra švedskim stolom sa kojeg uzimaju datume koji se međusobno isključuju. Podseća da su tekovine 25. novembara srušili 1. marta 1992. Zato taj datum nije i ne može biti nikakav dan državnosti BiH.

- Osim toga, BiH nema zakon o praznicima tako da 25. novembar ni u formalnom, kao ni u identitetskom smislu nije zajednički praznik u BiH. Nemoguće je istovremeno slaviti ZAVNOBiH i njegove rušitelje - dodaje Cvijanovićeva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Nova oprema za školu, bolji uslovi za talente: Fondacija Mozzart verna podrška obrazovanju