LIDERI svih srpskih političkih stranaka u Srebrenici ponovo su dali jedinstvenu podršku zajedničkom kandidatu Koalicije "Zajedno za Srebrenicu" za načelnika ove opštine Mladenu Grujičiću, nakon poništavanja rezultata lokalnih izbora održanih 15. novembra za Srebrenicu.
Srpsko prihvatanje tog plana je istorijski značajno jer potpuno negira navodnu srpsku krivicu za rat u BiH i tvrdnje da su Srbi započeli sukobe jer su, navodno, hteli da ruše BiH i uspostave "veliku Srbiju".
Lisabonski pregovori, koje je inicirala EU, a koje je vodio portugalski diplomata Žoze Kutiljero, pokrenuti su kako bi bili sprečeni sukobi u BiH i pronađeno kompromisno rešenje.
Tokom razgovora, 21. i 22. februara, evropski predstavnici su dali svim stranama ugovor sa tri osnovne tačke prema kojima bi BiH bila nezavisna i sastavljena od tri nacionalna kantona, a Sarajevo bi imalo eksteritorijalni status.
Srpska i hrvatska strana, koju su predvodili Radovan Karadžić i Mate Boban, prihvatila je te principe.
Tako ostaje zabeleženo da je srpska strana prihvatila nezavisnost BiH pre ijednog ispaljenog metka u BiH u zamenu za teritorijalnu autonomiju.
SNSD odlučno odbacuje presudu Suda BiH protiv predsednika Republike Srpske i predlaže formiranje Vlade nacionalnog jedinstva, navodi se u zaključcima Predsedništva stranke.
PREDSEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da su važni projekti na Balkanu današnjice vezani za saradnju Mađarske, Srbije i Republike Srpske i da ostaje privržen daljem unapređenju odnosa sa Mađarskom i drugim zemljama koje žele mir i stabilnost.
ČESTITAM Savi Miniću na izboru za predsednika Vlade Republike Srpske. Čestitam i svim ministrima na izboru u novu Vladu Republike Srpske, istakao je predsednik Milorad Dodik.
PREDSEDNIK Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je današnja sednica parlamenta o izboru nove Vlade rutinska stvar predviđena Ustavom.
milosobilic1389
06.02.2021. 20:50
Srpsko prihvatanje tog plana je istorijski značajno jer potpuno negira navodnu srpsku krivicu za rat u BiH i tvrdnje da su Srbi započeli sukobe jer su, navodno, hteli da ruše BiH i uspostave "veliku Srbiju". Lisabonski pregovori, koje je inicirala EU, a koje je vodio portugalski diplomata Žoze Kutiljero, pokrenuti su kako bi bili sprečeni sukobi u BiH i pronađeno kompromisno rešenje. Tokom razgovora, 21. i 22. februara, evropski predstavnici su dali svim stranama ugovor sa tri osnovne tačke prema kojima bi BiH bila nezavisna i sastavljena od tri nacionalna kantona, a Sarajevo bi imalo eksteritorijalni status. Srpska i hrvatska strana, koju su predvodili Radovan Karadžić i Mate Boban, prihvatila je te principe. Tako ostaje zabeleženo da je srpska strana prihvatila nezavisnost BiH pre ijednog ispaljenog metka u BiH u zamenu za teritorijalnu autonomiju.